Svi radovi na unapređenju rada Zemaljskog muzeja finansirani su iz inostranstva
Godinama je Zemaljski muzej imao probleme sa finansiranjem i obavljanjem svojih osnovnih funkcija. O aktivnostima koje se provode u Zemaljskom muzeju razgovarali smo sa v.d. direktorom dr. sc. Mirsadom Sijarićem.
Sijarić je kazao kako Zemaljski muzej ima dosta dobru saradnju sa institucijama iz zemalja članica EU, ali da su najvažniji partneri SAD i UNESCO.
"Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine ima dosta dobru saradnju s brojnim muzejima, institutima i bibliotekama iz zemalja članica EU, prvenstveno iz Slovenije, Hrvatske, Švedske, Italije, Francuske, Irske, Belgije, Češke, jednako kao i sa srodnim institucijama iz zemalja koje nisu članice EU, kao što je npr. Švicarska. Naš najveći i najvažniji partneri, u proteklom vremenu su ipak SAD i UNESCO", kaže Sijarić.
Sijarić je kazao i kako je veliki broj kadrova muzeja imao priliku da se upozna sa najnovijim trendovima koji se primjenuju u švedskim muzejima.
"Dosadašnja saradnja se uglavnom odvijala po pitanjima esencijalne funkcionalnosti muzeja u smislu osnaživanja naših kapaciteta na zaštiti, konzervaciji, restauraciji i inventarizaciji zbirki, kako kroz nabavku opreme, obnovu depoa, radionica i laboratorija ali i obuku stručnog kadra kroz zajednički rad naših stručnjaka s kolegicama i kolegama iz navedenih država. Taj višegodišnji rad, a ne puke i kratkotrajne radionice, se odvijao u prostorima ZMBiH ali i u srodnim institucijama u Italiji, Francuskoj i Irskoj, što je nastavak pozitivne poslijeratne prakse kada je veliki broj kadrova našeg muzeja imao priliku da se upozna s najnovijim trendovima rada švedskih muzeja", govori Sijarić o suradnji sa stranim partnerima.
Direktor muzeja je sa druge strane kritikovao Delegaciju EU i njenog specijalnog predstavnika u BiH, za koje je rekao kako nisu pokazali dovoljno razimijavanja za podršku najstarijoj muzejskoj instituciji u BiH.
"S druge strane, institucije EU, ovdje zastupljene kroz djelovanje Delegacije EU i njihovog specijalnog predstavnika u BiH, nisu pokazali neko posebno razumijevanje za podršku najstarijoj, najvećoj i najvažnijoj muzejskoj instituciji u BiH. Da budem vrlo konkretan, od ponovnog otvaranja Muzeja za javnost 2015. godine, nakon što je pokrenuta široka međunarodna akcija podrške tom, neupitno, važnom simbolu Bosne i Hercegovine, Delegacija EU u BiH nam je donirala četiri (4) korištena, vjerovatno kod njih otpisana, laptopa te 15-tak jednako korištenih stolica. Prilikom prošlogodišnjeg sastanka sa aktuelnim šefom Delegacije EU također je, vjerovatno kao izraz dobre volje i podrške, direktoru Muzeja uručen poklon od dvije maske za lice – što se pokazalo jako korisnim u vrijeme pandemije", kazao je Sijarić.
Nezadovoljstvo je Sijarić iskazao i tome da Delegacija EU nije pružila ozbiljnu potporu u nastojanjima da Zemaljski muzej bude uključen u neke od programa koje nude EU fondovi.
"Na istom sastanku je dogovoreno tj. obećano da će Delegacija EU kontaktirati Muzej s prijedlozima podrške putem brojnih programa finansiranih od strane EU, što se i obistinilo u kratkom roku. Naime, očigledno nakon ozbiljnog razmatranja mogućnosti koje nude EU fondovi, dobili smo prijedlog da se pokušamo prijaviti na dva (2) projekta: jedan za podršku LGBT zajednici i drugi kojem se zaboravio svrhu i namjenu, ali se dobro sjećam ukupne vrijednosti: cijelih 1.500 eura. Osim što je u pitanju relativno ne-nadahnut pokušaj omalovažavanja, navedeno se treba shvatiti i kao jasna politička poruka. Što smo mi u ZMBiH upravo tako i shvatili," rekao je Sijarić.
I pored ovoga iz Zemaljskog muzeja ističu da je sa mnogim članicama EZ ostvarena odlična suradnja na mnogim projektima infrastrukture ali i obuke mladih kadrova.
"U isto vrijeme, da ne bude zabune, Zemaljski muzej BiH je sa svojim, ranije pobrojanim partnerima, od kojih su mnogi iz zemalja članica EU, realizirao brojne, višemilionske, uglavnom infrastrukturne projekte te dobio veliki broj jako stručnih, mladih kadrova, uglavnom na, uvijek i za sve ozbiljne muzeje, kritičnom polju konzervacije i restauracije", pojašnjava direktor Muzeja.
U Muzeju je restaurirana stolarija, obnovljeni dijelovi krova, uveden video nadzor, a renomiran je i prostor u kojem se nalazi Sarajevska Hagada.
"Kroz te zajedničke projekte, koje su u stručnom ali i finansijskom smislu predvodile SAD, Švedska, Fondacija Aliph sa sjedištem u Švicarskoj, Francuska, Italija, Češka i Irska, obnovljeni su dijelovi krovnih površina, zamijenjen dobar dio elektroinstalacija, zamijenjene i restaurirane tri četvrtine stolarije (vrata i prozori) Muzeja, uveden video nadzor, vatrodojava, potpuno renoviran prostor u kome je Sarajevska hagada napokon mnogo češće nego prije dostupna posjetiocima, obnovljen je veliki broj depoa na svim muzejskim odjeljenjima, potpuno klimatiziran izložbeni prostor zgrade Odjeljenja za etnologiju, te otklonjen cijeli niz infrastrukturnih nedostataka nastalih višedecenijskim zanemarivanjem ove institucije od strane onih koji su se o njoj trebali brinuti – sviju redom, od 'države' pa do određenog broja njenih uposlenika", kaže Sijarić.
Na kraju je Sijarić istakao kako su svi radovi u Muzeju finansirani od strane partnera van Bosne i Hercegovine, a ne državnih vlasti.
"Svi navedeni, kao i mnogi nenavedeni radovi, a o čemu detaljno planiramo izvijestiti javnost u vrlo skorom vremenu, finansirani su od strane partnera izvan BiH, pa im se i ovom prilikom zahvaljujemo", zaključio je direktor Zemaljskog muzeja.
Cijene hrane na Jadranu već izazivaju nezadovoljstvo: "Za taj novac odem u Napulj"
