{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Sve više pasa na ulicama: Broj ugriza povećan za 130 posto, niko nema pravog rješenja

12.9.2014. u 13:28
111
264
Sve više pasa na ulicama: Broj ugriza povećan za 130 posto, niko nema pravog rješenja
111
Sve više pasa na ulicama: Broj ugriza povećan za 130 posto, niko nema pravog rješenja
Foto: Arhiv
Na sjednici Vlade Kantona Sarajevo jučer se raspravljalo o akutnom problemu pasa lutalica koji u sve većoj mjeri ugrožavaju zdravlje i živote građana i doneseno je nekoliko odluka.
Vlada je zadužila Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša KS da aktivira raniju službu za kafilerijske poslove KJKP Rad d.o.o Sarajevo radi uklanjanja bijesnih, opasnih i bolesnih pasa lutalica na području Kantona Sarajevo.

Danas je održan sastanak ministra Zlatka Petrovića i direktor KJKP Rad Selima Babića, kako bi se utvrdili svi detalji vezano za pokretanje službe za kafilerijske poslove koja nije u funkciji pet godina.

"Kafilerija ne radi pet godina, a bavila se uklanjanjem leševa životinjskog porijekla, a nije vršila hvatanje pasa lutalica i eutanaziju izuzev rješenju Veterinarske stanice. Potrebno je službu ponovo aktivirati, nabaviti opremu i dogovoriti sve detalje", rekao je za Klix.ba Ahmed Đipa, glasnogovornik KJKP Rad.

Ministar Petrović nam je rekao da je pokretanje službe za kafileriju privremena mjera dok se u potpunosti ne realizira osnivanje higijenskih servisa i dok se na pravi način aktivira azil u Prači.

"Moramo reagovati i pokrećemo kafilerijsku slažbu uz hvatanje opasnih pasa. Cilj nam je da opasne pse uklonimo sa ulica. Vlada je dala nalog i zajedno da Ministarstvom privrede ćemo održati sastanak kako bi dogovorili sve detalje", rekao je ministar Petrović.

Napomenuo je da za hvatanje i sklanjanje svih pasa sa ulice treba ogroman prostor i sredstva, te da će se u narednom periodu vršiti hvatanje samo agresivnih i opasnih pasa.

Azil u Prači nije dovoljan



U martu 2012. godine je u općini Pale-Prača otvoren dugoočekivani azil za napuštene životinje u kojem može biti smješteno 525 napuštenih pasa sa područja Kantona Sarajevo.

Kapacitet azila je odavno popunjen. Ukoliko se pokrene služba za kafileriju, gdje će smjestiti pse koje radnici preduzeća Rad sklone sa ulica? Na ovo pitanje još uvijek nema odgovora. Prema mišljenju izvršnog direktora Veterinarske stanice Sarajevo doktora Igora Jerkovića najveći problem je neprovođenje zakona.

"Zakon koji je trenutno na snazi predviđa da psima nije mjesto na ulici. Pas može biti vlasnički pas ili mora biti u smještaju. Problem je što lokalna zajednica nema dovoljno sredstava da provede taj zakon, a podrazumijeva higijenski servis koji uklanja pse sa ulica i smještaj za pse gdje se vrši trijaža", rekao je doktor Jerković.

Napomenuo je da kako god da se zakon promijeni, Sarajevo mora imati azil, higijenske servise, obučeno osoblje i mobilna vozila.

"Nedostaju finansijska sredstva i to je najveći problem. Potrebno je zaposliti stotinjak ljudi, veterinare, hvatače, pomoćno osoblje koje će rješavati ovaj problem. Veterinarska stanica se bavi zdravljem i liječenjem životinja. Uključeni smo u akcije sterilizacija i kastracija pasa i samo smo karika u kompletnom procesu", kazao nam je doktor Jerković.

Veterinarska stanica ima obučeno osoblje i mobilna vozila koja mogu odgovoriti na zahtjeve za sterilizaciju i kastraciju. Lokalna zajednica mora što prije preuzeti odgovornost, jer se tek sada vide posljedice neprovođenja zakona.

Broj slučajeva ugriza pasa povećan za 130 posto



Hitna pomoć Kantona Sarajevo prati progresiju ovog problema od 2010. godine.

"Mi smo prva linija fronta i od 2010. godine u medije i relevantne institucije smo počeli da šaljemo da je došlo do neuobičajenog broja ugriza pasa. U 2010. godini je bilo 433 ugriza i od tada vodimo evidenciju", kazala je direktorica ove ustanove, Sena Softić-Taljanović.

U 2011. je evidentirano 557 ugriza, što je u odnosu na 2010. godinu povećanje za 33, 25 posto. U 2012. godini broj ugriza je bio 745, što je u odnosu na 2011. godinu povećanje za 29, 11 posto. U 2013. godini su zabilježena 948 ugriza, što je za 27 posto veće u odnosu na 2012. godinu, a u 2014. godini imamo 948 ugriza, što je u odnosu na 2010. godini povećanje za 129, 53 posto.

"To je alarmantan podatak i mi stalno pričamo o tome. Mi ne možemo riješiti uzrok, ali ovo su katastrofalni podaci. Nastavlja se trend povećanja. U prvih šest mjeseci 2014. godine je zabilježeno 468 ujeda pasa. To je više nego za cijelu 2010. godinu. Ovo su samo podaci iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, a koliko se još pacijenata javilo u domove zdravlja, direktno na KUM ili u Opću bolnicu. To su podaci iz jedne zdravstvene institucije i građanima savjet: Opreza nikad dosta", napomenula je Softić-Taljanović.

Doktorica Zavoda za hitnu medicinsku pomoć je poseban naglasak stavila na zaštitu djece. Preporučila je da sa djecom do škole uvijek ide i starija osoba i da se nose štapovi. Spomenula je i da su pacijenti dolazili sa banalnim povredama, ogrebotinama, ali i do teških povreda, gdje je dolazilo do trganja ligamenata i povreda mišićnih struktura.

"Pacijenti refleksno padaju na zemlju i stavljaju ruke preko glave i lica i povrede najčešće nastaju na rukama, vratu i licu. Rana koja je nastala od ugriza psa se tretira kao ratna rana i mora se hirurški obratiti. Pacijent mora dobiti i antitetanus, ukoliko nije pod zaštitom. Od momenta ugriza do narednih 72 sata pacijent mora primiti prvu dozu, sljedeću za mjesec dana i nakon godinu dana pacijent prima i treću vakcinu. Pacijentu se daje i antibiotik", pojasnila je doktorica Softić-Taljanović.

Napomenula je da osobama koje je ugrizao pas treba i pomoć psihologa, psihijatra, ali i porodice, jer psihička trauma ostaje veoma dugo. Dodala je da je najvažnija zaštita djece, jer se traume nose iz djetinjstva. Odrasli se lakše retraumatiziraju, ali djeca nisu u pihičkom razvoju da shvate okruženje i zato je potrebno zaštititi djecu u najvećoj mjeri.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: