Svaka peta seoska žena je žrtva porodičnog nasilja

Prema njenim riječima, sve ukazuje na to da su i osam posto žena i tri posto muškaraca koji nisu željeli da govore  o iskustvu nasilja, zapravo bili ili i dalje jesu žrtve i da je procenat nasilja u porodici u ruralnim sredinama čak 40 posto.

Od 19 posto seoskih žena koje su eksplicitno rekle da su bile žrtve porodičnog nasilja, 52 posto navelo je da je u pitanju bilo fizičko nasilje, a 57 posto da je u pitanju bila i psihička tortura, 37 posto njih je bilo izloženo ekonomskom nasilju, 20 posto verbalnim prijetnjama, a osam posto izolaciji.

Njih četiri posto odgovorile su da je u pitanju bilo nasilje u primarnoj porodici, jer je otac bio alkoholičar, zatim da je u pitanju bilo seksualno nasilje u braku, a jedna ispitanica je rekla da je u pitanju nasilje koje je doživjela u primarnoj porodici, ali nije željela govoriti o čemu je riječ. 

Aleksićeva pretpostavlja je da je u pitanju bio incest.

Kao razloge nasilja kome su bile izložene, ispitanice  najčešće, u 48 posto slučajeva,  navodile su alkohol, potom tešku ekonomsku situaciju (33 posto), pa uticaj okruženja, tradicijau patrijarhalno vaspitanje (30 posto)... 

Ljubomoru kao razlog maltretiranja navelo je 22 posto seoskih žena, a psihičko oboljenje njih osam posto. Osam posto anketiranih  navelo je i neke druge razloge kao što su  suprugova  preljuba, nemoral, bezobrazluk, laž, uticaj drugih, kocka, trošenje novca....

Kada su u pitanju muškarci   uglavnom se radilo o nasilju koje je provodio otac nad muškim djetetom u doba djetinjstva, dok se samo u nekoliko slučajeva radilo o nasilju žene nad muškarcem.

Među muškarcima, 61 posto ispitanika alkohol je definisalo kao uzrok nasilja u porodici, dok je polovina kao uzrok nasilja definisalo  lošu materijalnu situaciju.

Polovina anketiranih žena misli da je nasilje u porodici samo stvar porodice - 18 posto da je to samo lična stvar, dok 45 anketiranih smatra da je nasilje u porodici problem društvene zajednice.

Kod anketiranih muškaraca, 16 posto  smatra  da je nasilje u porodici lična stvar,  40 posto da je to problem porodice, a 44 posto da je to i problem društene zajednice. 

Većini i muškaraca i žena sa sela, oko 80 posto,  poznato je da postoje zakonske mjere kojima se kažnjava nasilje u porodici.

Prema riječima Aleksićeve, anketni upitnik  sadržavao je i set pitanja o socijalnom statusu i društvenom položaju ispitanika, koji je potvrdio rezultate ranijih istraživanja "Lare" o društvenoj neangažovanosti žena na selu. 

Istraživanje je pokazalo da čak 85 posto žena nema nikakvu nepokretnu imovinu uknjiženu na njeno ime. Petnaest posto ispitanica ima nepokretnu imovinu, najčešće nasljeđenu od roditelja.

Čak 73 posto ispitanih muškaraca posjeduje nepokretnu imovinu na vlastito ime, dok 27 posto  ne posjeduje nekretnine ove vrste, ali ne zato što su te  nekretnine vlasništvo žene, izuzev onih 0,5 posto, već vlasništvo roditelja ili muških nasljednika.

U  ovom istraživanju čak  92 posto žena na selu reklo je  da nisu aktivne ni u jednoj organizaciji (političkoj stranci, nevladinoj organizaciji,mjesnoj zajednici, sekciji i sl.) 

Svega 29 posto anketiranih muškaraca    angažovano je u društveno političkom životu, od čega 18 posto u političkim partijama, pet posto u aktivnostima mjesne zajednice, 3,5 posto u raznim sekcijama , udruženjima, nevladinom sektoru i dr.

"Te žene niko ne ohrabruje da progovore o nasilju, i mi smo željele da im približimo Zakon o zaštiti od nasilja u porodici  i da ih praktično povežemo sa  institucijama koje su zadužene za provođenje ovog zakona, a to su prije svega  policija  i centri za socijalni rad, tako da u okviru ovog projekta organizujemo 42 edukativne radionice u 42 sela ove regije“, rekla je predsjednica Organizacije žena "Lara"  Radmila Žigić i navela da u radionicama učestvuju i predstavnici policije i centara za socijalni rad.

Prema njenim riječima, ovu preventivnu kampanju pratiće i medijska kampanja na lokalnim radio stanicama,  a biće organizovan i trening za predstavnike institucija u navedenim  opštinama zaduženim za pomoć u slučajevima nasilja u porodici. Ti treninzi biće organizovani sa Džender centrom Vlade Republike Srpske, odnosno sa Džender centrom Vlade Federacije BiH.

Do sada je realizovano devet radionica, po dvije u Priboju i Loparama i po jedna u Teočaku, Peljavama, Tobutu, Koraju i Milinom Selu.

"Sve što je do sada urađeno u ovom projektu pokazuje da je ovaj pristup bio opravdan, da ima potrebe za edukacijom, da nasilja ima mnogo više nego što se prijavljuje i da su i lokalne zajednice, ali i žene, veoma zainteresovane za detaljnije upoznavanje o Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici", navela je Žigićeva za SRNU.