{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Svaka peta seoska žena je žrtva porodičnog nasilja

S
7.4.2010. u 13:01
0
0
Svaka peta seoska žena je žrtva porodičnog nasilja
0
Svaka peta seoska žena je žrtva porodičnog nasilja
U selima pet opština Semberije, Majevice i Podrinja svaka peta žena i svaki deseti muškarac bili su žrtve porodičnog nasilja, pokazalo je istraživanje Organizacije žena "Lara" iz Bijeljine, provedeno među 1.000 stanovnika u 54 sela ove regije.
Cilj istraživanja bio je da se prikupe podaci o informisanosti seoskog stanovništva o nasilju u porodici, te njihovim stavovima i iskustvima.

Istraživanje je provedeno u selima opština Bijeljina, Zvornik, Ugljevik, Lopare i Teočak, među 500 muškaraca i 500 žena, koji su odgovarali na ista pitanja, kako bi se mogli uporediti stavovi i iskustva oba pola o ovoj pojavi.

"Istraživanje je samo dio projekta 'Osnažimo ih da kažu ne'. Odabrali smo ovu populaciju da joj približimo Zakon o zaštiti od nasilja u porodici, iz prostog razloga što statistički pokazatelji govore da se iz ruralnih zajednica veoma mali broj žena osmjeli da prijavi nasilje, tako da dobijamo lažnu sliku da se ono tamo ne dešava", rekla je Srni predsjednica Organizacije žena "Lara" Radmila Žigić.

Među 500 anketiranih, 95 ispitanica ili 19 posto navelo je da su tokom svog života bile žrtve porodičnog nasilja, a osam posto nije željelo da odgovori na ovo pitanje.

Od 500 anketiranih muškaraca u ovim selima, devet posto je navelo da su bili žrtve nasilja u svojim porodicama, dok tri posto nije željelo da odgovori na ovo pitanje.

"Pretpostavljamo da oni koji nisu odgovorili na ovo pitanje - nisu bili spremni da pričaju o tome, ali da, vjerovatno, na neki način, jesu bili žrtve, jer da nisu zašto to ne bi i rekli. Neki su čak i odgovarali na pitanja o kojoj vrsti nasilja je riječ i šta su učinili nakon toga, iako su ta pitanja bila predviđena samo za one ispitanike koji su potvrdili da su bili žrtve", kaže za Srnu sociolog Miljana Aleksić, koja je obradila rezultate ovog istraživanja.

Prema njenim riječima, sve ukazuje na to da su i osam posto žena i tri posto muškaraca koji nisu željeli da govore o iskustvu nasilja, zapravo bili ili i dalje jesu žrtve i da je procenat nasilja u porodici u ruralnim sredinama čak 40 posto.

Od 19 posto seoskih žena koje su eksplicitno rekle da su bile žrtve porodičnog nasilja, 52 posto navelo je da je u pitanju bilo fizičko nasilje, a 57 posto da je u pitanju bila i psihička tortura, 37 posto njih je bilo izloženo ekonomskom nasilju, 20 posto verbalnim prijetnjama, a osam posto izolaciji.

Njih četiri posto odgovorile su da je u pitanju bilo nasilje u primarnoj porodici, jer je otac bio alkoholičar, zatim da je u pitanju bilo seksualno nasilje u braku, a jedna ispitanica je rekla da je u pitanju nasilje koje je doživjela u primarnoj porodici, ali nije željela govoriti o čemu je riječ.

Aleksićeva pretpostavlja je da je u pitanju bio incest.

Kao razloge nasilja kome su bile izložene, ispitanice najčešće, u 48 posto slučajeva, navodile su alkohol, potom tešku ekonomsku situaciju (33 posto), pa uticaj okruženja, tradicijau patrijarhalno vaspitanje (30 posto)...

Ljubomoru kao razlog maltretiranja navelo je 22 posto seoskih žena, a psihičko oboljenje njih osam posto. Osam posto anketiranih navelo je i neke druge razloge kao što su suprugova preljuba, nemoral, bezobrazluk, laž, uticaj drugih, kocka, trošenje novca....

Kada su u pitanju muškarci uglavnom se radilo o nasilju koje je provodio otac nad muškim djetetom u doba djetinjstva, dok se samo u nekoliko slučajeva radilo o nasilju žene nad muškarcem.

Među muškarcima, 61 posto ispitanika alkohol je definisalo kao uzrok nasilja u porodici, dok je polovina kao uzrok nasilja definisalo lošu materijalnu situaciju.

Polovina anketiranih žena misli da je nasilje u porodici samo stvar porodice - 18 posto da je to samo lična stvar, dok 45 anketiranih smatra da je nasilje u porodici problem društvene zajednice.

Kod anketiranih muškaraca, 16 posto smatra da je nasilje u porodici lična stvar, 40 posto da je to problem porodice, a 44 posto da je to i problem društene zajednice.

Većini i muškaraca i žena sa sela, oko 80 posto, poznato je da postoje zakonske mjere kojima se kažnjava nasilje u porodici.

Prema riječima Aleksićeve, anketni upitnik sadržavao je i set pitanja o socijalnom statusu i društvenom položaju ispitanika, koji je potvrdio rezultate ranijih istraživanja "Lare" o društvenoj neangažovanosti žena na selu.

Istraživanje je pokazalo da čak 85 posto žena nema nikakvu nepokretnu imovinu uknjiženu na njeno ime. Petnaest posto ispitanica ima nepokretnu imovinu, najčešće nasljeđenu od roditelja.

Čak 73 posto ispitanih muškaraca posjeduje nepokretnu imovinu na vlastito ime, dok 27 posto ne posjeduje nekretnine ove vrste, ali ne zato što su te nekretnine vlasništvo žene, izuzev onih 0,5 posto, već vlasništvo roditelja ili muških nasljednika.

U ovom istraživanju čak 92 posto žena na selu reklo je da nisu aktivne ni u jednoj organizaciji (političkoj stranci, nevladinoj organizaciji,mjesnoj zajednici, sekciji i sl.)

Svega 29 posto anketiranih muškaraca angažovano je u društveno političkom životu, od čega 18 posto u političkim partijama, pet posto u aktivnostima mjesne zajednice, 3,5 posto u raznim sekcijama , udruženjima, nevladinom sektoru i dr.

"Te žene niko ne ohrabruje da progovore o nasilju, i mi smo željele da im približimo Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i da ih praktično povežemo sa institucijama koje su zadužene za provođenje ovog zakona, a to su prije svega policija i centri za socijalni rad, tako da u okviru ovog projekta organizujemo 42 edukativne radionice u 42 sela ove regije“, rekla je predsjednica Organizacije žena "Lara" Radmila Žigić i navela da u radionicama učestvuju i predstavnici policije i centara za socijalni rad.

Prema njenim riječima, ovu preventivnu kampanju pratiće i medijska kampanja na lokalnim radio stanicama, a biće organizovan i trening za predstavnike institucija u navedenim opštinama zaduženim za pomoć u slučajevima nasilja u porodici. Ti treninzi biće organizovani sa Džender centrom Vlade Republike Srpske, odnosno sa Džender centrom Vlade Federacije BiH.

Do sada je realizovano devet radionica, po dvije u Priboju i Loparama i po jedna u Teočaku, Peljavama, Tobutu, Koraju i Milinom Selu.

"Sve što je do sada urađeno u ovom projektu pokazuje da je ovaj pristup bio opravdan, da ima potrebe za edukacijom, da nasilja ima mnogo više nego što se prijavljuje i da su i lokalne zajednice, ali i žene, veoma zainteresovane za detaljnije upoznavanje o Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici", navela je Žigićeva za SRNU.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: