"Popularna" škola ili posao?
0

FOTO / Suljagić: Država neće ispunjavati želje roditelja

Razgovarala: Edita Gorinjac
Vlada Kantona Sarajevo je 30. maja usvojila upisni plan za srednje škole, ali se prašina zbog izmjena podigla tek kada su počeli upisni rokovi. Naime, Ministarstvo nauke i obrazovanja je prilikom pravljenja upisnog plana pokušalo uskladiti broj učenika koji se upisuju u određene škole sa realnom potrebom za njima na tržištu rada.
Foto: Edin Puzić/Sarajevo-x.com
Foto: Edin Puzić/Sarajevo-x.com
Ministarstvo je radi toga imalo i konsultacije sa srednjim školama, Privrednom komorom KS i službama za zapošljavanje. Tako se došlo do podataka koji ukazuju na to da se kvota upisa u određenim školama mora smanjiti. Gotovo ista stvar je i sa Univerzitetom u Sarajevu, koji će ove godine upisati 1000 studenata manje, s tim da se to uglavnom odnosi na vanredne studente. Fakultetima je dat i rok od dvije godine kako bi uveli učenje na daljinu te time nadomjestili broj vanrednih studenata koje neće moći upisati.

Za razliku od prethodnih godina kada se u gimnazije upisivalo 32 posto od ukupnog broja đaka ili jedna trećina, ove godine je taj broj smanjen na 26 posto. Cilj Ministarstva je da broj djece koja će biti upisana u gimnazije bude jedna četvrtina od ukupnog broja, odnosno 25 i to će se postići već u narednoj godini. Inače, ove godine se u KS u srednje škole upisuje ukupno 6007 djece.

"Prvo mi ove godine imamo brojnu generaciju, a drugo imamo jako puno gimnazijalaca koji nikada nisu upisali fakultet jer imaju jako loše ocjene u gimnaziji i ima ih jako puno na birou. Kada smo radili ovo istovremeno smo radili i upisnu politiku za fakultete Univerziteta u Sarajevu i vidjeli smo da smo kao kanton deficitarni u tehničkim zanimanjima. Fali nam elektrotehničara, električara, inžinjera mašinstva, mašinskih tehničara, građevinske struke, odnosno, svi oni profili koji nam fale sa srednjim, fale nam i sa visokim obrazovanjem. Ovo je izazvalo određenu pometnju, otvoreno kažem da se nikad nisam suočio sa većim pritiskom nego u ove dvije sedmice koliko traje upis djece u srednje škole", kaže ministar obrazovanja i nauke Emir Suljagić.

Naime, Vlada KS, odnosno Ministarstvo obrazovanja, ima za cilj da se smanji upis u "popularne" škole kako se ne bi obrazovao kadar koji će isključivo služiti za to da bude evidentiran na biroima za zapošljavanje. Prema podacima Ministarstva obrazovanja i nauke ove godine se za upis u gimnazije javilo čak 29 posto učenika nego što je planom predviđeno da će ih biti primljeno, a 19 posto više za umjetničke škole, dok se u zdravstvene prijavilo čak 45 posto više nego što je to moguće. Suprotno tome, za srednje tehničke škole je zainteresovano 32 posto manje učenika ili njih 750 nego što bi realno moglo biti upisano.

Suluda obrazloženja

"Više od 400 djece koja su se prijavila za gimnazije nisu zadovoljili kriterije. Neki od njih su položili i prijemni, ali nisu imali ostale elemente potrebne za upis u gimnazije. U utorak smo imali žučnu raspravu na Skupštini KS i na sjednici Vlade sedmicu prije zbog ovoga. Želje roditelja su jedno, a ovo je ono što je donijela Vlada na osnovu preporuke Ministarstva koja je napravljena na temelju potreba tržišta rada. Na Skupštini su se čuli i neki prijedlozi kako treba sada mijenjati plan upisa i omogućiti da se više učenika može upisati u gimnazije. Obrazloženje je suludo, a na kraju se svodi na to da eto roditelji hoće da im djeca idu u gimnaziju. Želim javno reći, ako pojedini poslanici iz Skupštine KS misle da to tako treba, onda hajde da lijepo sve škole proglasimo gimnazijama, da uvedemo nastavne planove i programe samo za gimnazije i da od svih ostalih škola ostavimo samo srednju medicinsku i zubotehničku, jer ispada da nam ništa drugo ne treba. Kada bi slijedili tu logiku došli bi u situaciju da u preostalim školama imamo radnike koji su tehnološki višak i to njih od 15 do 20 posto. Svi oni koji traže povećanje kvote upisa u ove "popularne" škole, jer ne mogu izdržati pritisak svojih prijatelja koji ih zovu da im srede upis djeteta u školu, neka izađu pred ovih 200 ljudi koji će ostati bez posla ako se to uradi, pa neka njima, nastavnicima to objasne. Država nije tu da ispunjava želje roditelja, nego ima obavezu da omogući dovoljan broj mjesta za upis, što je i učinjeno", kaže ministar Suljagić.

Ministar kaže i to kako je u razgovoru sa rukovodstvom JP "Autoceste FBiH" dobio informacije i da neki važni projekti trpe zbog nedostatka kadrova. S druge strane građevinski sektor je onaj u kojem je najizvjesnije da će mladi ljudi po završetku školovanja dobiti posao. Međutim, u školama koje vode ka tom poslu, konkretno u Srednjoj građevinsko-geodetskoj školi u Sarajevu je na drugom roku ostalo 59 nepopunjenih mjesta, a u prvom roku ih se prijavilo 82 manje od onoga koliko je planirano da ih se primi.

Stimulacija za učenike i studente

"Mi kao Ministarstvo nismo ove godine nažalost imali dovoljno vremena da se pripremimo za to da se obiđu sve osnovne škole i da se djeci predstave srednje. Ali, u narednim godinama ćemo se fokusirati na deficitarna zanimanja i pokušat ćemo i stimulirati đake. Bio sam jučer na Građevinskom fakultetu sa direktorom JP Autoceste FBiH Ensadom Karićem i ponidili smo studentima da rade praksu kod njega, a da poslije toga izaberemo deset najboljih koje će stipendirati Autoceste", kaže Suljagić.

U Ministarstvu naglašavaju i to da gimnazija možda ljepše zvuči, ali da će u narednom periodu poraditi na tome da se i roditeljima i djeci predoče jasni pokazatelji da će srednjoškolci za završenom nekom drugom školom vjerovatno brže doći do posla.

"Također, javno kažem da ministar neće upisivati ničiju djecu u školu i biti 'štela', ministar je tu da nadzire zakon i da se pobrine da svi imaju jednake šanse i da ne budu oštećeni pri upisu. Moramo prestati sa tom logikom da se štele upisi u srednje, pa ocjene, pa fakultet, pa ispiti, pa posao. Moramo prestati s tim napokon! Odgovorno tvrdim da je ovo što smo uradili dobra stvar", kaže Suljagić.

Foto: Edin Puzić/Sarajevo-x.com
Foto: Edin Puzić/Sarajevo-x.com
Ministarstvo bi od naredne godine trebalo krenuti i sa javnom kampanjom u kojoj će se jasno prezentirati s kojim školama su izglednije šanse za dobijanje posla. Kada je u pitanju Univerzitet u Sarajevu kvota upisa upisa je manja za 1.000. Smanjene su kvote za društvene nauke, a povećane ne prirodnim, medicinskim i tehničkim naukama. Dovoljan pokazatelj da se to trebalo uraditi je i to što je na biro 660 pravnika, 360 socijalnih radnika, 1626 svršenika Političkih nauka.

"Desat najzastupljenijih kadrova na biroima za zapošljavanje su kadrovi zdravstvene struke, ekonomske, upravne i gumnazije. Mislimo da je 25 posto upisanih gimnazijalaca dobra brojka, ali njih je sada 32. Nažalost, trgovci se nalaze na četvrtom mjestu po broju nezaposlenih, ali zato što u posljednje vrijeme na njihovo mjesto se zapošljavaju oni koji su završili medicinsku, gimnaziju ili slično. Srednje obrazovanje je obavezno, ali mi imamo učenike koji nakon dva razreda napuste školu iz raznih razloga. Oni će nakon dva razreda dobiti certifikat prvog i drugog stepena soženosti. Radi se o 300 njih godišnje. Tako da će oni imati više od dosadašnjeg nultog stepena koji su imali nakon osnovne škole. Novina je i to da u prosjek pri upisu u određene škole su do sada ulazili neki predmeti koji nisu bili relevantni za tu školu, a tu ne govorim samo o vjeronauci. Sada je Vlada donijela kriteterije po kojima se opći uspjeh boduje sa 20 posto, relevantni predmeti za školu koja se upisuje sa 50 posto i test sa 30 posto", kaže Sretko Žmukić, stručni saradnik u Ministarstvu obrazovanja i nauke KS.