{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Suđenje Karadžiću: Vrijeme ne liječi sve

F
24.4.2012. u 19:29
0
8
Suđenje Karadžiću: Vrijeme ne liječi sve
0
Suđenje Karadžiću: Vrijeme ne liječi sve
Radovan Karadžić
Nastavljajući svjedočenje na suđenju Radovanu Karadžiću, bivši premijer Republike Srpske (RS) Branko Đerić izjavio je da optuženi kao predsjednik RS-a 1992. godine “nije bio protiv kažnjavanja ratnih zločina, ali je to stalno odgađao”.
Tokom unakrsnog ispitivanja, Đerić je ponovio da je ujesen 1992. podnio ostavku zato što nije imao podršku predsjednika RS-a u namjeri da smijeni tadašnjeg ministra pravde Momčila Mandića i ministra unutrašnjih poslova Miću Stanišića, koji su bili umiješani u kriminal i ratne zločine.

Đerić je naglasio da je namjeravao da smjenjivanjem Mandića i Stanišića otvori pitanje ratnih zločina, ali da se Karadžić tome protivio.

“Karadžić nije bio protiv kažnjavanja ratnih zločina, ali je stalno to odgađao za kasnije, a ja sam tražio da se odmah kažnjava”, rekao je Đerić, pojasnivši da su se Stanišić i Mandić “o tom osjetljivom pitanju” konsultirali s Karadžićem kao “ključnom ličnošću”, u kojoj su “našli čovjeka koji smatra da vrijeme liječi sve, a pokazalo se da ne liječi”.

Karadžić, bivši predsjednik RS-a, optužen je za progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, genocid u Srebrenici i još sedam bosanskohercegovačkih općina, teror nad civilima u Sarajevu dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem, te uzimanje vojnika UNPROFOR-a za taoce, u periodu od 1992. do 1995. godine.

Stanišiću se, po optužnici za ratne zločine počinjene u BiH, trenutno sudi u Tribunalu u Haagu, dok je Momčila Mandića Sud BiH pravosnažno oslobodio krivice za ratne zločine.

“Da ste vi, gospodine Karadžiću, tada dopustili da se od prvog dana kažnjava ono što je bilo za kažnjavanje, ne bi se mogle kasnije desiti i mnogo gore stvari. Ja sam vas ubjeđivao i govorio vam i na kraju sam otišao, a problemi su ostali”, naglasio je svjedok obraćajući se optuženom Karadžiću.

Kao suštinu problema, Đerić, koji je bio premijer RS-a od marta do decembra 1992. godine, naveo je to što ministar pravde Mandić nije ispunio zaduženje koje mu je Vlada dala u junu te godine – “da podnese izvještaj o uzimanju zarobljenika, postupanju sa civilima i o ratnim zločinima”, odnosno o tome “koliko se na terenu drži do vladavine prava”.

Vlada je izvještaj zatražila zbog pisanja strane štampe i tvrdnji međunarodne zajednice o “kršenju međunarodnih konvencija i nezakonitom ponašanju prema civilima i ratnim zarobljenicima”.

“Vlada RS-a je vrlo rano napravila uputstvo o postupanju s civilima i ratnim zarobljenicima i čak ga prevela na engleski kako bi međunarodne organizacije mogle da kontrolišu njegovu primjenu”, izjavio je Đerić.

Izvještaj Mandićevog ministarstva, po njegovom iskazu, Vlada RS-a nije dobila do oktobra 1992. godine, kada je “ukinula nelegalne centre” za zarobljenike. U međuvremenu, sugerirao je svjedok, Mandić i Stanišić su se uprkos “problema na terenu”, “tjerali svoje biznise i profite”, tražeći zaštitu i konsultirajući se sa “političkim rukovodstvom”.

Đerić je kazao da se s Karadžićem “sporio oko njegovog shvaćanja odgovornosti i vladavine prava”, koju je ilustrirao riječima: “Pustimo to sada, ima vremena, poslije ćemo to.”

“Država je javno dobro ako počiva na vladavini prava. Ako ne počiva na vladavini prava, onda je javno zlo”, opisao je Đerić svoj tadašnji stav.

Citiranjem govora Mandića i Stanišića sa sjednice Skupštine RS-a iz novembra 1992. godine, Karadžić je nastojao da njihov sukob sa premijerom prikaže kao lični, ali zasnovan na “profesionalnim razlikama”.

Svjedok je to, međutim, odbacio kao “smiješno” i “vađenje” ministara.

Osporavajući Đerićevu izjavu da nije podržavao smjenjivanje Mandića i Stanišića, Karadžić je ukazao da je više od 30 poslanika Srpske demokratske stranke (SDS) u jesen 1992. glasalo za tu rekonstrukciju Vlade RS-a.

Đerić je, međutim, ponovio da nije imao podršku Karadžića koji je “mislio da vrijeme liječi sve, a ja nisam tako mislio, imajući u vidu odgovornost Vlade”. “Mandić je loše i slabo radio, a nismo ga se mogli osloboditi”, kazao je on, javio je BIRN.

Nastavak unakrsnog ispitivanja Đerića zakazan je za 25. april.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: