Prema njenim riječima, ovaj sud i Tužilaštvo BiH koje je s njim osnovano ima prije svega zadatak da pokaže da u ovoj državi vrijedi pravilo da je vladavina prava primaran zadatak svake ozbiljne države.
"Niz je napada, pogotovo otkako smo se počeli suočavati s ozbiljnijim krivičnim djelima kao što su ratni zločini, gdje su posebno krenuli napadi na Sud s tvrdnjama da sudimo samo jednom narodu, da smo nacionalno ostrašćeni itd.", kazala je Kreso.
Govoreći o finansiranju ove institucije, Kreso je kazala da su zadnja događanja u vezi s budžetom uveliko pokazala otvoreni, neskriveni odnos države prema ovom sudu.
"Uvažavamo sadašnju situaciju i znamo šta recesija donosi, koliko je teško naći sredstva za funkcioniranje svih institucija države. Međutim, i u tome postoje prioriteti. Svjedoci smo ovih dana da je, na naše uporno insistiranje i javno objavljivanje naših problema, država ipak našla prvih 200 hiljada maraka da se imenuju dvojica domaćih sudaca umjesto dvojice međunarodnih koji su se već povukli", kazala je Kreso.
Ona je podsjetila da je država BiH, potpisujući Međunarodni sporazuma o Uredu registrara, preuzela obavezu da na teret svog budžeta preuzme finansiranje kako domaćih sudija, koji bi postupno tranzicijskim planom trebali zamijeniti međunarodne sudije, tako i kompletnog visokokvalificiranog osoblja iz Ureda registrara koje se finansira iz sredstava donacija. Prema ovom sporazumu, mandat međunarodnih sudija i tužilaca je bio pet godina i on ističe 14. decembra ove godine.
Predsjednica Suda BiH je kazala da je međunarodna zejednica prepoznala važnost rada ove institucije više nego domaći političari.
"Prema tom tranzicijskom planu 17 međunarodnih sudaca koji su radili u Sudu BiH postepeno treba zamijeniti domaćim sudijama. Prošle godine imali smo dovoljno sredstava da zamijenimo šest međunarodnih sudija, na njihovo mjesto došlo je šest domaćih. Jedanaest, koliko ih je bilo u ovoj godini, trebalo je postupno da se zamijene, dva po dva do kraja decembra. Da li će biti sredstava za devet preostalih međunarodnih sudija da se do kraja ove godine zamijene domaćim, to je veliko pitanje“, ističe Kreso.
Govoriti o Sudu BiH znači, smatra ona, govoriti o državi i njenim mehanizmima za borbu protiv nekažnjivosti, za borbu za vladavinu prava.
"Kada me pitaju ambasadori ili drugi službenici ambasada šta nakon odlaska međunarodnih sudija, kako ostati samoodrživ ako država ne prepoznaje važnost ove institucije? Moj jedini odgovor je da Sud BiH kao državna institucija, ali istovremeno i Tužilaštvo BiH i Visoko sudsko i tužilačko vijeće moraju biti ustavne kategorije. Bilo bi dobro da u pregovorima o ustavnim promjenama i ove institucije nađu svoje mjesto u Ustavu", kazala je Kreso.
Istaknula je kako je evidentno da Sud BiH jača, uprkos činjenici što se ponekad čini da njegove sudije mogu biti i demotivirani da rade.
Kreso je napomenula da je Sud BiH jedna od rijetkih državnih institucija koja je istinski multietnična, te da u njemu rade sudije iz Banja Luke, Bijeljine, Istočnog Sarajeva, Trebinja, Mostara, Tuzle...
"Naš nacionalni sastav odgovara popisu stanovništva iz '91. godine, nismo jednonacionalni sud“, kazala je Kreso i dodala kako ni tu država ne prepoznaje važnost ulaganja u kadrove ove institucije.
Predsjednica Suda BiH je istaknula da predmeti sve više dolaze, a sudaca je sve manje. Upozorila je da će ako se ne riješe navedeni problemi, to uveliki otežati rad Suda.
"Može se dogoditi da nećemo moći udovoljiti našim zadacima. Doći ćemo u situaciju da se gomilaju predmeti, izvještaji koje budemo slali nadležnim institucijama govorit će negativno o ovom sudu. Onda će neko reći, 'pa taj sud ne funkcionira kako treba, takav sud nam ne treba, to mogu raditi drugi, entitetski sudovi'. To je zamka u koju vrlo lako možemo uletjeti", upozorila je Kreso.
Prema njenim riječima, insistiranje na procesuiranju ratnih zločina je nešto čime bi se trebala država pozabaviti. Treba izbjeći nekažnjivost, utvrditi činjenice i raditi na pomirenju.
"Naša budućnost, koliko god izgledala upitna, vjerujem u nju, ona će se osigurati. Budućnost pravosudnih institucija na državnom nivou zavisi od budućnosti države. A kako ja vjerujem u budućnost naše države, vjerujem i u ovu instituciju", zaključila je na kraju Kreso.
