{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Šta se krije iza prekida aranžmana BiH i MMF-a

A
13.3.2014. u 10:47
37
47
Šta se krije iza prekida aranžmana BiH i MMF-a
37
Šta se krije iza prekida aranžmana BiH i MMF-a
Ukoliko se ne desi neko čudo sasvim je izvjesno da neće doći do produžetka kreditnog aranžmana između BiH i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), a čime će, samo budžet Republike Srpske, ostati uskraćeni za 66 miliona KM
Vlasti RS optužuju MMF da je "prvi put jedna finansijska institucija nekoj državi kao uvjet za dodjelu kredita ispostavila i političke zahtjeve", te poručuju da je to za njih neprihvatljivo.

Pri tom u prvi plan predstavnici Vlade RS stavljaju zahtjev za reformu radno pravnog zakonodavstva, odnosno usvajanje novog Zakona o radu, do maja ove godine.

Ono što vlasti građanima prešućuju jeste činjenica su se Vlade RS i Federacije BiH, te Vijeće ministara BiH u dodatnom Pismu namjera upućenom MMF 8. januara godine obvezale da će izmijeniti niz zakona, od kojih Zakon o radu, te Zakon o porezu na dobit, povećati akcize na naftu i alkohol, i promijeniti niz procedura, a sve u cilju produženja stand by aranžmana.

U pismu Vlada RS i Vlada FBiH navode da su pripremili radne verzije zakona o radu, priznaju da zakon nisu usvojili u dogovorenom roku (31. decembar 2013.) "jer im je trebalo dodatno vrijeme za dijalog sa socijalnim partnerima i raspravu u parlamentu", te obećavaju da će to biti urađeno "rano u 2014. godini".

"Nastavit ćemo da pregovaramo sa socijalnim partnerima kako bi novim zakonom: odredili vremenski okvir trajanja svih kolektivnih ugovora, dali veću ulogu Vladi u određivanju minimalne cijene rada, promovisali različita primanja u odnosu na vještine i rezultat, racionalizovali otpremnine uz jačanje socijalne zaštite nezaposlenih, pojačali kontrole inspekcije rada i povećali kazne za kršenje Zakona o radu i zaštitili prava radnika u skladu sa Konvencijom o sindikalnim slobodama i zaštiti sindikalnih prava i Direktivama o radu Evropske komisije", navodi se u Pismu namjera koje potpisuju entitetski premijeri Željka Cvijanović, Nermin Nikšić, predsjedavajući Vijeća ministara Vjekoslav Bevanda, entitetski i ministar finansija i trezora BiH, te guverner Centralne banke Kemal Kozarić.

Uz to MMF-u je obećano i da će do konca februara u Parlamentarnoj skupštini BiH bude usvojen novi zakon o javnim nabavkama usklađen sa evropskim standardima, a do juna ove godine parlamenti RS i FBiH oabvezali su se da će usvojiti novi zakon o bankama i ostalim kreditnim institucijama u skladu sa preporukama MMF-a. Nakon što se usvoji novi zakon o radu, vlasti moraju usvojiti zakon koji javnim službenicima više neće garantovati neto platu.

Vlade RS, FBiH i Vijeća ministar BiH obavezale su se i na povećanje akcize na naftu i duhan, odnosno u potpunosti uskladiti akcize na različite duhanske proizvode, povećati akcize na naftne derivate i usmjeriti razliku u entitetske fondove za autoputeve.

Uz to obećano je i počinjanje reformi sistema zdravstvene zaštite uz pomoć Svjetske banke u prvoj polovini 2014, čime bi se stvorili uslovi za smanjenje poreskih stopa za rad, te „umanjenjem doprinosa za zdravstveno osiguranje“.

Ali dodatno usložljavanje političke situacije u BiH, drastičan pad javnih prihoda po osnovu indirektinih i direktnih poreza na jednoj i potpuni propast socijalnog dijaloga u RS na drugoj strani već tokom februarske posjete delegacije MMF-a RS dali su naslutiti da do nastavka realizacije stand by aranžmana neće doći.

Podsjećamo, Savez sindikata RS i delegaciji MMF-a i Vladi RS jasno je stavio do znanja da neće dati podršku za novi zakon o radu, jer bi on, poručila je predsjednica SSRS Ranka Mišić, „radnike pretvorio u robove“.

Pred današnji sastanak s generalnim direktorom Generalnog sekretarijata EU za proširenje Kristijanom Danielsom premijerka RS Željka Cvijanović kazala je da „da još nije stavljena tačka na aranžman s MMF-om, ali da RS želi vidjeti koliko je MMF spreman prihvatiti realnost“.

"Vlada ne može prihvatiti obaveze koje nije u stanju da provede, prije svega da bez saglasnosti socijalnih partnera donese u traženom roku zakon o radu", navela je premijerka RS.

Ministar finansija RS Zoran Tegeltija je rekao da ne postoji nesporazum sa MMF-om o pitanju politika koje treba da se provedu, već da je nesporazum sa stanovišta rokova koje traži MMF, a koji ne zavise od RS.

"Oni jednostavno žele da nas blokiraju i da zavisimo od toga da li će parlament BiH donijeti zakon o akcizama ili ga neće donijeti. U ovom trenutku je blokada u radu Parlamenta BiH i mi nismo spremni da budemo u nekom aranžmanu za koje nismo sigurni da li će se nastaviti ili neće", izjavio je Tegeltija.

Buždetski deficit od 66 miliona KM, koji je planiran da se nadoknadi sredstvima MMF-a, pojasnio je, bit će nadoknađen izvorima iz drugih finansijskih institucija.

Sugovornici Anadolu Agency stoga upozoravaju da slijede za RS daleko nepovoljnija kreditna zaduženja kod komercijalnih banaka.

"Ima li se u vidu da je ovo izborna godina Vlada RS učinit će sve da do oktobra budu osigurane isplate budžetskim korisnicima, a što podrazumjeva zaduživanje ili kod komercijalnih banaka ili nekih drugih finansijskih institucija van BiH. To je jedini način koji im je preostao, jer ne postoji privreda koja bi taj novac donijela u budžet", izjavio je Miljević.

Aleksa Milojević, direktor kazao je da je "radosna svijest što MMF više ne želi da finansira vlasti u RS".

"Možda je to i pokušaj da ukine ovu vlast, jer oni u principu rade po principu beskrajnog zaduživanja države koja s njima sklopi aranžman. Ipak ono što je za očekivati, upravo zbog izborne godine, jeste da će Vlada RS sada nemilice ići na najgore oblike zaduživanja . I to čine uvjereni da neće odgovarati za štetu koju su time napravili, jer tek sljedeća vlada koja dođe biće u potpunosti blokirana teretom zaduživanja koja će zateći", istakao je Milojević.

Najbolji primjer za to,naveo je Milojević, jesu problemi s kojima se nakon preuzimanja vlasti od HDZ-a u Hrvatskoj suočila Vlada premijera Zorana Milanovića.

"Mi imamo sistem vladanja u kojem se vlade potpuno neodgovorno ponašaju prema svojim građanima. Ovdje svaka vlast nastoji napraviti što veću štetu, kako bi svoje nasljednike učinila što nesposobnijim , a onda da ovi budu uspješna opozicija. To je sistemuništavanja naroda, koji se mora što hitnije riješiti", zaključio je Milojević.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: