{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Šta je smetalo hrvatskim sindikatima prilikom donošenja Zakona o radu u Hrvatskoj?

29.7.2015. u 21:54
4
11
Šta je smetalo hrvatskim sindikatima prilikom donošenja Zakona o radu u Hrvatskoj?
4
Šta je smetalo hrvatskim sindikatima prilikom donošenja Zakona o radu u Hrvatskoj?
Foto: Jutarnji.hr
Iako nije postignut sporazum između sindikata i vlasti, Vlada susjedne Hrvatske je, za razliku od Vlade Federacije BiH, tek nakon godinu i po dana pregovora sa sindikatima usvojila novi Zakon o radu.
U hrvatskom Zakonu o radu u prvom čitanju najspornije je bilo uređenje radnog vremena, pitanje otkaza i rada u agencijama za privremeno zapošljavanje.

Novim Zakonom o radu u Hrvatskoj radna sedmica je preraspodjelom vremena produžena na 50 ili 60 sati, ako je tako utvrđeno kolektivnim ugovorom.

Vlada Hrvatske amandmanima je predložila da se ograničenja ne primjenjuju u slučajevima kada se nejednak raspored radnog vremena kolektivnim ugovorom ugovara kao ukupan fond sati, odnosno „banka sati“.

Zastupnici u hrvatskom saboru žaili su se kako će na taj način biti omogućeno da se radna sedmica produži i na više od 60 sati. Stabilna politička većina ipak je podržala vladin amandman.

Sindikati i aktivisti tvrdili su kako će Zakon o radu koji je hrvatski sabor usvojio 2014. godine donijeti niz problema jer su prava radnika umanjena.

Sa druge strane, vlada i parlamentarna većina odbili su 79 amandmana kojim su opozicioni zastupnici tražili kraću radnu sedmicu, ustupanje radnika povezanim društvima, kao i povoljnije uvjete za agencijske radnike i žene.

Također, odbačen je i amandman kojim se tražilo da se izbriše mogućnost ustupanja radnika povezanim društvima u zemlji i inozemstvu.

Sindikati i opozicija u Hrvatskoj tvrdili su kako je u ovom slučaju riječ o ozakonjenju prakse da se radnici prebace u jedno, a imovina u drugo povezano društvo, čime je radnicima onemogućeno da naplate svoja potraživanja.

Ovakvu praksu nazvali su zloupotrebom na tržištu rada, a poslodavce pljačkašima koji manipulišu radnicima.

Parlamentarna većina odbila je amandman i da se zabrani noćni rad trudnicama, dojiljama i ženama koje su nedavno rodile.

Većina je odbila i amandmane kojima je traženo da se prekovremeni rad ogranični na najviše osam sati sedmično.

Odbijen je i amandman kojim je traženo pravo da se agencijskim radnicima na određeno vrijeme isplati naknada za plaće, čak i za vrijeme kada nisu ustupljeni korisniku.

Parlamentarna većina i vlada odbili su i amandmane da se ograniči sklapanje uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme. Time je u Hrvatskoj omogućeno da se nakon tri godine ugovora na određeno vrijeme ponovo sklopi isti ugovor na određeno vrijeme.

Sindikati su posebno bili nezadovoljni činjenicom što nisu dobili konačan prijedlog na koji bi mogli uputiti svoje primjedbe, a o tome da zakon ide na sjednicu Vlade doznali su nekoliko sati prije sjednice.

Vlada je ipak odustala od odredbe prema kojoj mali poslodavac može radniku uručiti otkaz bez ikakvog obrazloženja, što bi značilo da se radnik ne može obratiti ni sudu.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: