{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


SSP sa Srbijom: Ispit zrelosti za EU

F
29.4.2008. u 19:06
0
0
SSP sa Srbijom: Ispit zrelosti za EU
0
SSP sa Srbijom: Ispit zrelosti za EU
Ministri zemalja članica Evropske unije odlučili su u utorak da sa Srbijom ipak, potpišu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) i Privremeni sporazum kao najvažniji dio prvog međunarodnopravnog ugovora Beograda sa zvaničnim Bruxellesom.
Do zajedničkog kompromisa 27-rice, zbog suprotstavljenosti stavova i interesa pojedinih članica, bilo je veoma teško doći. Bez obzira što je međunarodnoj i srbijanskoj javnosti ponuđeno kao obrazloženje, samo direktnim akterima ove teške odluke je poznata "kupoprodajna cijena" ovakve nagodbe.

Luksemburškim potpisom na SSP Srbiji će biti omogućeno korištenje pretpristupnih fondova EU-a (IPA) koji su višestruko izdašniji od fondova stabilizacije i pridruživanja. Sa stanovišta pragmatičnih interesa i ciljeva svakog progresivnog evropskog društva, to i jeste najvažnije, a sublimirano je u oko 1.000 stranica Privremenog sporazuma o trgovini koji ostaje na snazi sve do ratifikacije SSP-a kao cjelovitog dokumenta.

Politički aspekti SSP-a, kojima su obuhvaćeni „kopenhagenški kriteriji“, evropske pravne stečevine, te prava i postupci u međunarodno-pravnim odnosima, za Evropsku uniju su, međutim, važniji dio Sporazuma, jer su odraz samog bitka, karaktera i dugoročnih interesa ove unikatne ekonomsko-političke tvorevine.

Iz prvih kontradiktornih i dvosmislenih izjava predstavnika holandskog ministarstva vanjskih poslova za sada nije sasvim jasno da li će početak implementacije SSP-a i njegova ratifikacija zavisiti od izručenja ratnih optuženika Međunarodnom sudu za ratne zločine u Haagu ili se luksemburško uvjetno potpisivanje odnosi samo na opći (politički) dio SSP-a, dakle, bez blokade njegovoga trgovinskog dijela.

To će biti jasnije tek kada se svi ministri, pa i holandski šef diplomatije Maxime Ferhagen, vrate u svoje političko-izborne baze i kada budu morali tamo, a ne u Luxembourgu, objašnjavati suštinu i pozadinu (ne)očekivanog pristanka na potpisivanje SSP-a prije ispunjavanja mjesecima i godinama ispostavljanih uvjeta Srbiji i usprkos unutarpolitičkom predizbornom ratu u Beogradu, koji će SSP dodatno potpaliti.

Predizborna stranačka nesloga, međutim, ni u svojoj suštini, ni u političkoj artikulaciji, ni u načinu aktuelnog manifestiranja pred biračima u Srbiji nema svoje izvorište ni u jednom od paragrafa SSP-a. Pitanje je samo kako objasniti većini u Srbiji da su luksemburški potpisi od prvorazrednog dugoročnog značaja za njih, za građane Srbije, bez obzira kojom političkom bojom bili premazani. Premalo je za to ostalo vremena!

Uza sva unutrašnjopolitička lutanja u Srbiji, uza sve dvoličnosti njenih lidera, još uvijek jake korijene nacionalizma... glavni krivac za sadašnje vrlo opasne potrese u ovoj zemlji je upravo davalac SSP-a – Evropska unija.

Njena patološka ovisnost od mišljenja Washingtona, hronična politička neodlučnost u važnim momentima, nepremostiva kolizija između općeg i nacionalnog interesa – doveli su do toga da je EU i poslije više od pedeset godina postojanja na međunarodnoj sceni ostala na nivou ekonomskog diva i političkog patuljka.

U takvoj (neslavnoj) ulozi posebno se potvrđivala u svih posljednjih dvadesetak godina balkanske drame. Ponekad, ni najveći eurofili ne mogu povjerovati da su takvi promašaji mogući. Sprazum sa Srbijom je za EU novi veliki izazov, ispit političke zrelosti i test odanosti vlastitim proklamacijama o "evropskoj perspektivi" svake od zemalja Balkana.

Ako bi se dogodilo da su potpisi na SSP-u samo formalnost, bila bi to, uz ostalo, i potvrda da se EU balkanizirala u sferi držanja do svojih zaključaka, riječi i obećanja. Kako onda s takvom biogafijom nastaviti neminovni put evropeizacije Balkana?

Bez obzira na moguće i realne rizike, na unutarevropske i unutarsrbijanske nesloge oko SSP-a i bez obzira na rezultate majskih izbora u Srbiji, EU bi ovaj put morala pokazati više odlučnosti, samopoštovanja i hrabrosti, izvještava Zekerijah Smajić, stalni dopisnik RDW-a iz Bruxellesa.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: