BiH
76

Srebrenica: Na polju ekonomije ostvareno više od zacrtanog

FENA
Srebrenica
Srebrenica
Načelnik općine Srebrenica Ćamil Duraković u razgovoru za Agenciju FENA ocijenio je političku i ekonomsku situaciju u Srebrenici.

Duraković kaže da je u Srebrenici, kada je u pitanju ekonomska situacija, ostvareno više od zacrtanog. Navodi primjer 150 novozaposlenih u proizvodnom sektoru. Govori i o infrasturkturnim projektima, stanju povratničke populacije te saradnji s Vladom RS-a.

Ocijenite nam političku i ekonomsku situaciju na prostoru općine Srebrenica?

Prije svega, te dvije situacije ovise jedna o drugoj, a ja se u svom radu uvijek pokušavam baviti manje politikom, a više raditi. Izvršna vlast i jeste u suštini tu da radi, a da manje vodi politiku tako da u ovom momentu mogu biti više zadovoljan s tim drugim dijelom, to jest ekonomskim stanjem na području općine Srebrenica, a manje političkim. Imali smo u julu političke probleme kada je smijenjen predsjednik Skupštine i od tada pokušavamo naći neku novu kvalitetniju većinu koja može pratiti ono što je zamišljeno u izvršnoj vlasti da se provede do kraja ove godine, a i u narednim godinama. Na polju ekonomije možda je i više ostvareno od onoga što je zacrtano. Možda će malo preambiciozno zvučati, ali ako krenemo od činjenice da samo u proizvodnom sektoru od prošle godine do danas napravili 150 radnih mjesta, što je za našu općinu, naše uslove i broj stanovnika više nego što je očekivano. Nedavno je u Srebrenici otvoren Klasov pogon gdje su četiri osobe dobile posao. Klas ima ozbiljne namjere da ovdje napravi svoj objekt i svoju proizvodnju i nešto što će biti poruka i drugim investitorima da dođu ovdje i investiraju. Pored Klasa, i Prevent je od prošle godine poslao jednu jasnu sliku da je u Srebrenicu stabilno i sigurno ulagati. To je ta poruka i efekat koji smo već postigli. Kada je u pitanju politika, obavljamo neke razgovore s ljudima iz političkih stranaka i mislim da ćemo u što skorije vrijeme imati novog predsjednika Skupštine.

Možete li reći nešto o infrastrukturnim projektima. Postoje najave da će Turska finansirati asfaltiranje ulica i puteva u Srebrenici?

Kada su u pitanju infrastrukturni projekti, asfaltiranje ulica i puteva u saradnji sa Turskom krenut će krajem ovog mjeseca ili početkom idućeg. To će finansirati turski grad Ankara. Ljudi iz dijaspore navode mi da se u zraku nešto pozitivnije osjeti u odnosu na prethodni period i evo upravo zbog toga ja činim sve da i politički deblokiramo neke procese zbog tog pozitivnog osjećaja u zraku kako bismo napraviti sve ovo što je zamišljeno.

Pomenuli ste asfaltiranje ulica u Srebrenici koje će finansirati Turska. Šta je s ruralnim dijelovima puteva koji su oštećeni tokom majskih poplava. Faktički, neki putevi su totalno uništeni. Put u Sućeskoj od Spasinog Dola do Sastavaka je još neprohodan. Šta se na tome radi?

Što se tiče ovih novih poplava i šteta koje su nam nanesene, one su nepredvidive i došle su iznenada. To nas je stanje zateklo i mi ozbiljno razmišljamo o rebalansu budžeta koji će uslijediti ubrzo. Moramo neke stavke sa budžeta ukinuti koje ne odgovaraju realnim potrebama i usmjeriti ih u namjene popravke puteva i infrastrukture. S druge strane, država Bosna i Hercegovina vodi neke aktivnosti prikupljanja sredstava za oporavak od poplava i nadam se da će i općina Srebrenica u tom dijelu imati neka svoja sredstva. Ono što je važno ovdje je da se svi moramo prilagoditi tom novom stanju. Mi moramo da se prilagodimo realnim uslovima i vidimo čime mi raspolažemo. Štete nanesene u prvom mahu tih poplava su negdje oko četiri miliona KM, što je više od našeg budžeta za izvorne prihode. Ono što smo mi u prvoj fazi uradili jeste da smo improvizirali te putne pravce da imamo neku alternativu, tako da ne postoji mjesto u općini gdje se ne može doći. Vodimo računa da ti osnovni segmetni života funkcionišu. Kad ste pomenuli Spasin Do - Sastavci upravo se taj put radi i pokušava se osposobiti. Perspektiva i moja vizija je da korak po korak sve putne pravce na općini Srebrenica gdje ima stanovnika pokušamo asfaltirati. Dogovorom s Turskom, to jest s Ankarom, pokrit ćemo dobar dio to jest radit ćemo asfaltni put od Kazana do Žutice što znači da ćemo obnoviti ovaj postojeći koji je oštećen, i od Brda do Žutice graditi novi asfaltni put. Idemo na to da se asfaltiraju putevi u MZ Sućeska koja je najbrojnija sa stanovništvom. Taj put je jaka komunikacija, strateška za općinu i radit ćemo kvalitetan i dobar put. Druga dionica je Dobrak - Ljeljen Do. To je dionica koja je duga više od 15 km.

Kako ocjenjujete saradnju s Vladom Republike Srpske?

Što se tiče saradnje, u ovoj drugoj godini mandata, mi nismo imali nikakve konkretne pomoći. Jedino što će vlada podijeliti vaučere za stradale u poplavama za desetak familija ovdje. Međutim, da ima nekih direktnih saradnji, posjeta premijerke ili nekih ministarstava da vidimo šta napraviti, nažalost nije bilo. Žalosno je da živimo u ovom entitetu a da bolju saradnju imamo s Federacijom.

Kako ocjenjujete stanje povratničke populacije?

Mi možemo reći da u dijelu progresa povratka nije se ništa drastično promijenilo. Imamo nekih 15-ak porodica koje su u posljednje vrijeme došle ovdje, ali imamo i neke koje su otišle. Ono što je ohrabrujuće jeste da sve ove familije koje su se vratile su mlađe porodice sa djecom. To su za mene pozitivni primjeri. Ljudi bi došli ovdje samo ako ih privučemo na neki način, to jest da imaju posao, kuću. Od patriotizma se ne živi i ja sam siguran i garantujem za sve Srebreničane da bi se vratili u Srebrenicu kada bi im se obezbjedili normalni uslovi života. Tražiti od nekog da se vrati na zgarište kuće bez puta, bez struje mislim da je to malo nekorektno i nerealno. Obezbjeđujući dobre uslove za život povratak neće biti problem i tu će biti sigurno dovoljno ljudi da živi.

Po vašem mišljenju šta je to što je najpotrebnije Srebrenici?

Imamo tri komponente koje treba pratiti - to je putna infrastruktura u smislu dostupa mjestima, kuće i ekonomija. To su ta tri segmenta. Nakon što obezbjedimo normalne uslove ljudima koji trenutno žive ovdje tek onda možemo pričati o dodatnoj grupi ljudi koji bi se eventualno vratili. Kada bi se obezbjedila ta jedna kritična masa povratnika s normalnim uslovima života, boljim nego na nekim drugim mjestima, jer je ovdje riječ o Srebrenici koja je u fokusu javnosti i koja bi trebala da bude bolja, onda bi se mogli pozabaviti i u smislu kulturnog života, socijalizacije, obrazovanja i sve ono što tretira mlade ljude. Mi imamo problem da obezbijedimo minimum normalnih uslova i to nam otežava da se bavimo kulturom i nekim stvarima. Ja ne bih želio da budem načelnik koji će samo četiri godine pričati, a neće imati kontkretne rezultate i pokazati šta je urađeno.