Spaljivanje Arhiva BiH: Izgorjele dokumente pregledali smo list po list
Danas, godinu dana poslije, rukovodstvo vrijedne državne ustanove ne želi se prisjećati za njih izuzetno nesretnog događaja koji predstavlja mračnu stranu legitimne pobune nezadovoljnih građana.
"Iskreno, mislim da se trebamo okrenuti vedrijim stvarima, okrenuti se budućnosti", rekao je za Klix.ba Andrej Rodinis, zamjenik direktora Arhiva Bosne i Hercegovine.
Rodinis ističe da je i pored paljevine dosta toga spašeno, ali da je za vraćanje u normalan rad potreban proces koji dugo traje.
"Doslovno je trebalo pregledati list po list kako bi se shvatilo o čemu se radi i kojem fondu koji dokument pripada. Imamo građu koja je sačuvana i koja je u cijelosti spašena. Dio koji je zapaljen je prepakovan i očišćen, a u depo se sačuvana građa polako premješta. Što se tiče građe koja je nagorjela, ona je premještena na posebno mjesto i postepeno se razvrstava kako bismo vidjeli šta se može spašavati kako bi se radilo na restauraciji", rekao je Rodinis.
Požar koji je izazvan 7. februara 2014. godine uzrokovao je nepopravljivu štetu na dokumentima koji svjedoče o historiji naše zemlje. Iz tog razloga, procjenjivati štetu je nezahvalno i van smisla.
"Čak ne možemo govoriti ni o procentima jer je za takvu procjenu potrebna duboka analiza. Također, ne možemo govoriti ni o novčanoj vrijednosti štete jer su uništeni dokumenti neprocjenjivi", zaključio je Rodinis, koji kao i ostali uposlenici Arhiva već 12 mjeseci predano nastavlja čuvati najvrednije dokumente u Bosni i Hercegovini, bez prevelikog osvrtanja na požar.
Građa je danas zaštićena pokretnim regalima kojima su dokumenti zatvoreni u potpunosti, a urađene su i mjere zaštite depoa i pristupa prostorijama. Bolji su mikroklimatski uslovi u prostorijama i, ukratko, građa je danas mnogo bolje pohranjena i zaštićena.
Otvoren pogon jedne od najvećih fabrika u BiH, nalazi se u Laktašima i proizvodi autodijelove
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
