{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


"Slovenija čvrst partner i saveznik BiH na njenom putu u EU"

F
18.1.2009. u 10:40
0
7
"Slovenija čvrst partner i saveznik BiH na njenom putu u EU"
0
"Slovenija čvrst partner i saveznik BiH na njenom putu u EU"
Slovenski ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar, koji u ponedjeljak dolazi u posjetu Bosni i Hercegovini, u intervjuu agenciji Fena kazao je da će Slovenija našoj zemlji i dalje biti "čvrst partner i saveznik na njenom putu u EU".
1. Kakvom vidite trenutnu saradnju dviju zemalja: pozitivni i negativni aspekti, gdje ima prostora za njeno proširenje?

- Slovenija iz političkih, privrednih, ekonomskih, kao i historijskih razloga odnosima sa BiH pridaje poseban značaj. Odraz tih dobrih odnosa su i brojni susreti najviših državnih predstavnika, među njima nedavna posjeta predsjednika dr. Danila Türka te posjeta bivšeg predsjednika Vlade R Slovenije Janeza Janše u februaru 2007. godine. Vaša zemlja je značajni primalac naše razvojne pomoći, a posebno se trudimo da bismo tu pomoć proširili i na područje prijenosa iskustava prilikom približavanja EU. Velike mogućnosti za povećanje saradnje na području privrede nude se u energetskom sektoru, izgradnji cesta i drugdje. BiH je zemlja raznolikih mogućnosti i mi bismo željeli da je kao takvu vidite prije svega kod vas u zemlji. Ali, postoje, to treba otvoreno reći, i povremene prepreke. Nesuglasice između entiteta, odnosno nedostatak sposobnosti da se oblikuje zajednička vizija budućnosti te osigura dovoljno jaka i funkcionalna država, to besumnje predstavlja smetnju za veću i bolju privrednu saradnju.

2. Vidite li prostor za uvećanje uvoza roba i usluga iz BiH u Vašu zemlje? (Konkretno, koje su to robe i usluge koje Slovenija eventualno potražuje?) Hoće li se globalna ekonomska kriza odraziti na trenutna i buduća slovenska ulaganja u BiH?

- Bosna i Hercegovina za Sloveniju predstavlja perspektivno i zanimljivo tržište i naš je značajan trgovinski partner te kao takav zauzima 10. mjesto u cjelokupnoj robnoj razmjeni naše zemlje. Drago mi je što se obim robne razmjene s obzirom na prethodnu godinu u 2007. godini povećao za 23% i iznosio je 855 miliona eura. Od toga je izvoz Slovenije u BiH dostigao vrijednost 535 miliona eura, a uvoz 321 milion eura. Pozitivan trend trgovinskih tokova nastavio se i u 2008. godini. Izvoz se za prvih devet mjeseci prošle godine povećao za 19%, a uvoz za 5%. Usprkos tome što Slovenija bilježi spoljnotrgovinski višak, raduje me što se uvoz iz BiH u Sloveniju u 2007. godini s obzirom na 2006. godinu povećao čak za 52%. Na taj način se popravlja vaša pokrivenost uvoza izvozom.

Bosna i Hercegovina je zanimljiva zemlja za strana ulaganja, pa tako i za slovenačka. Podaci pokazuju da je Slovenija 2007. godine bila četvrti najveći investitor u BiH. Slovenačka preduzeća su prije svega kupci u postupku privatizacije, a odlučuju se, što je još važnije, za greenfield investicije. Sa zadovoljstvom mogu primijetiti da su slovenački investitori u cjelokupnom poslijeratnom periodu u vašoj lokalnoj sredini omogućili otvaranje preko 10.000 radnih mjesta. Prema podacima Banke Slovenije, kumulativna vrijednost slovenačkih ulaganja u BiH 2007. godine iznosila je već 563 miliona eura, što predstavlja 65,5% rast s obzirom na prethodnu godinu. Investicije su bile usmjerene u sve segmente BiH privrede – među značajnije spadaju oblast trgovine, industrije, turizma i investicije u energetiku.

3. Koji međudržavni sporazumi su blizu potpisivanja?

- U okviru posjete bit će potpisan Sporazum o privrednoj saradnji između Vlade R Slovenije i Vijeća ministara BiH te Memorandum o saglasnosti između Ministarstva vanjskih poslova R Slovenije i Ministarstva vanjskih poslova BiH o pružanju pomoći kod uključivanja u Evropsku uniju. Inače, u toku su i pregovori za sklapanje sporazuma o saradnji u oblasti zdravstva i medicine.

4. Kakav je Vaš stav o viznom režimu EU-a prema BiH? Da li činjenici da vize još uvijek postoje „kumuju“ više tehnički ili politički razlozi?

- Postoje kako tehnički, tako i politički razlozi. Politička inicijativa za ukidanje viznog režima već je pokrenuta. Najprije, s uvođenjem viznih olakšica, koje su kasnije bile precizno dogovorene na tehničkom nivou. Sad je, međutim, na osnovu političke inicijative pokrenut i proces vizne liberalizacije koji je više tehničke prirode. Kada provjeravanje ispunjavanja uslova bude uspješno završeno, bit će opet potrebna politička odluka. Sve države zapadnog Balkana bit će tretirane pojedinačno, a ne u paketu, što će omogućiti odlučivanje na osnovu ispunjavanja kriterija, i to za svaku državu posebno.

5. Procjena: U kome vremenskom periodu očekujete ukidanje viza za građane BiH?

- Sve zavisi od uspješnosti ispunjavanja uslova koji su određeni u putokazu, odnosno standardima Evropske komisije. Uvjereni smo da će BiH učiniti sve kako bi se navedeni uslovi što prije ispunili, što će omogućiti da Komisija izda pozitivnu ocjenu. U februaru i martu očekuje se posjeta eksperata Komisije, koje će pratiti i stručnjaci za pojedine oblasti iz država članica. Oni će ocijeniti provođenje odredaba putokaza i u praksi, što će snažno uticati na daljnji tok događaja. Ukoliko bi BiH dobila pozitivnu ocjenu na svim područjima, može se već ove godine očekivati i politička odluka o ukidanju viznog režima. Implementacija te odluke u praksi slijedila bi nekoliko mjeseci kasnije.

U ovom trenutku je prema našim informacijama potrebno optimizirati djelovanje pograničnih organa, odnosno poboljšati cjelokupan menadžment granične kontrole, pobrinuti se o efikasnoj implementaciji nanovo donesenih zakona. Ujedno se očekuje napredak i u saradnji između različitih organa sigurnosti u BiH, uključujući bolje funkcioniranje institucija koje se bave organiziranim kriminalom i korupcijom.

6. Da li će i kako Vaša Vlada djelovati u tome pravcu?

- Slovenija već od samog početka podržava ukidanje viza za sve zemlje zapadnog Balkana s kojima je potpisan sporazum o viznim olakšicama – tako i za BiH. Treba istaći da je Slovenija i dosad bila jedan od najvećih zagovornika uvođenja viznih olakšica za države zapadnog Balkana. U tom će se pravcu nastaviti naša politika i ubuduće, ali pri tome treba skrenuti pažnju na to da ta podrška ima smisla jedino pod uslovom da su i od strane BIH ispunjeni svi uslovi koje međunarodna zajednica zahtijeva za nastavak procesa vizne liberalizacije.

7. Može li Slovenija pomoći BiH na približavanju i konačnom primanju u članstvo EU-a? Ako može – hoće li i kako?

- Slovenija će Bosni i Hercegovini i dalje biti čvrst partner i saveznik na njenom putu u Evropsku uniju, o čemu svjedoči i činjenica da je Slovenija bila jedna od prvih zemalja koja je ratificirala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između EU-a i BiH, koji je bio potpisan upravo u vrijeme slovenačkog predsjedavanja EU-om. Podrška Slovenije vam je osigurana, ali je sada, nakon potpisa Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, u prvom redu na vama da jasnim i praktičnim opredjeljenjem za reforme dokažete da je članstvo u EU-u uistinu vaš cilj. Više puta sam već podvukao da je EU onaj element vizije budućnosti, koji je zajednički svim narodima i političkim opcijama u BiH. To je dobar temelj za budućnost i na njemu morate graditi. Iz različitih razloga je posljednjih godina u Uniji prevladalo mišljenje kako je nužno da se u procesu proširenja posebno istakne značaj ispunjavanja političkih kriterija za članstvo; države kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje moraju dokazati da su istinski zrele za Uniju. Slovenija je upravo ta zemlja, koja može uvjerljivo upozoriti na komparativne prednosti koje ima BiH, ali ćete većinu posla ipak morati da obavite sami.

8. Čini se da slovenski model turizma može biti inspirativan za BiH. Da li je Vlada Slovenije spremna pomoći BiH u razvoju tog sektora? Koji su modaliteti saradnje?

- Na području turizma dosad na nacionalnom nivou nije postojala neka dublja saradnja između naše dvije zemlje. Ali te mogućnosti svakako postoje. Htio bih spomenuti da slovenačka preduzeća u segmentu turizma zahvaljujući investicijama već prodiru na vaše tržište. Pa, da ovom prilikom spomenem najznačajniju investiciju turističke privrede u BiH - Terme Ilidža, koje su u 90% vlasništvu Terme Čatež. Što se tiče broja turista, podaci pokazuju da je Sloveniju 2007. godine posjetilo 22.122 turista iz BiH, što je 3% više od 2006. godine. Ali su gosti iz vaše zemlje u Sloveniji nažalost ostvarili tek 1,55% udio svih stranih noćenja kod nas.

9. Problem štednje „Ljubljanske banke“: vidite li neko rješenje na pomolu?

- I za vrijeme oktobarske zvanične posjete predsjednika republike dr. Türka bio je ponovljen naš načelni stav da se pitanje jamstva za devizne štednje mora rješavati u okviru sukcesije između država nasljednica bivše SFRJ te da neposrednu odgovornost za isplatu deviznih štednji moraju preuzeti države u kojima se te banke sada nalaze. Tako je i prošlogodišnja presuda Suda za ljudska prava u Strasbourgu u predmetu Ljubljanska banka potvrdila taj tzv. teritorijalni princip. Nije korektno da neki pokušavaju obmanuti male štediše, koji su u toj banci ostavili za njih značajne uštede, pokazivanjem prstom na Sloveniju; njihov novac nije u Sloveniji. Ljubljanska banka u Sarajevu je 1993. godine faktički bila nacionalizirana, a prije nekoliko godina likvidirana, dok je imovina prodana. Ni 'stara' Ljubljanska banka, ni Nova Ljubljanska banka, pa ni država Slovenija nisu mogle uticati na te postupke - zaključio je slovenski ministar vanjskih poslova Samuel Žgobar u intervjuu za Fenu.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: