Prije predavanja akademik Šlaus je izjavio za medije da kada se danas spomene kapital da se obično misli na novac, za koji tvrdi da je najmanje važan dio kapitala, te da ljudski kapital predstavlja oko 80 posto cjelokupnog kapitala.
"Tehnički termin za novac koji sada imamo je 'fiat', odnosno na latinskom 'neka bude' novac, jer se on zapravo štampa i iza njega nema materijalne protuvrijednosti poput zlatnih rezervi i slično. Količina novca koja je danas u opticaju u svijetu je oko 10 puta veća od bruto društvenog proizvoda čovječanstva", rekao je akademik Šlaus.
Istakao je da je veoma bitno da se ljudski kapital ne rasipa a da ima puno primjera kako taj kapital propada.
"Jedan od primjera je kada ljudi odlaze u druge zemlje i tamo se 'izgube'. Nije problem ako ljekar iz BiH ode u SAD i tamo bude ljekar, time je izgubila BiH, ali svijet nije, ali ako tamo ne postigne ništa, što se često događa, onda je to čisti gubitak koji sebi ne možemo priuštiti", pojasnio je akademik Šlaus.
Naveo je da danas u svijetu ima oko sedam milijardi ljudi i vjerovatno će taj broj narasti na devet, ali da će za nešto više od 100 godina pasti na tri te je zato vrlo bitan broj ljudi i kvalitet njihovog života i rada.
To je obrazložio činjenicom da je za održavanje populacije u prosjeku potrebno imati 2,1 dijete po porodici dok je prosjek Evrope danas 1,3, ali da probleme imaju i najmogoljudnije zemlje Kina i Indija gdje kultura favorizira mušku djecu.
"Problem je što žene mogu imati djecu od 15. do, najčešće, 45. godine a društvo ih na razne načine sprečava da rađaju prije 25. ili 30. godine. Rađanje odgađaju zbog obrazovanja a i poslodavci otvoreno diskriminiraju žene koje planiraju imati djecu", kazao je akademik Šlaus.
Dodao je da je vrlo zanimljiva ideja, koja se pojavila u Švicarskoj, da ljudi dobijaju plaću bez obzira na to da li rade ili ne a za koju se trenutno potpisuju peticije koje bi predstavljale bazu za eventualni referendum ali da je nije jednostavno prihvatiti ili odbaciti jer treba dobro poznavati ekonomiju da bi se ustanovilo da li je to izvodivo.
"Već sada u mnogim zemljama, ne samo ovdje, određeni ljudi primaju plaću a ništa ne rade ali postoji i mnogo gora stvar a to je da određeni ljudi rade štetu a primaju visoke plaće", potcrtao je akademik Šlaus.
Akademik Ivo Šlaus rođen je u Splitu a diplomirao je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Bavi se istraživanjima u nuklearnoj i medicinskoj fizici, fizici čestica i znanosti o znanosti.
Predsjednik je Svjetske akademije nauka i umjetnosti i član Evropske akademije znanosti i umjetnosti, Rimskog kluba, Academia Europaea, Academia Scientiarum et Artium Europaea - Salzburg, Međunarodnog vijeća Pugwash conferences on Science and World Affairs itd.
Autor je 369 publikacija, a najnoviji radovi mu se odnose na sigurnost, vladavinu, nuklearno razoružanje, individualnost i ljudski kapital.
Talentovana Sara Vojičić zapjevala u sarajevskom tržnom centru i privukla pažnju prolaznika
