Objekt poznat po nazivu "tunel spasa" koji je u prvoj polovini 1993. godine prokopan ispod piste Sarajevskog aerodroma onda je predstavljao jedinu komunikaciju sa slobodnom teritorijom izvan opkoljenog grada.
Na značaj izgradnje ovog objekta za odbranu Sarajeva i Bosne i Hercegovine, ali i najviših civilizacijskih vrijednosti ukazala je gradonačelnica Sarajeva Semiha Borovac, podsjećajući na hrabrost, požrtvovanost i nesebičnost branitelja i građana Sarajeva.
Najavila je da će sarajevski ratni tunel biti obnovljen i pretvoren u spomenik otpora grada - historijski kompleks, koji će svjedočiti o herojskom otporu Sarajeva koje je preživjelo 1.400 dana opsade i sve agresorske nasrtaje.
Okupljanju u Butmiru kod kuće porodice Kolar, odnosno pred izlazom iz sarajevskog tunela, među ostalim, prisustvovali su ratni komandant Prvog korpusa ARBiH, general Nedžad Ajnadžić i prof. dr. Senahid Memić, pobornik ideje da se pristupi izgradnji tunela spasa.
Ideja o prokopavanju tunela, nastala u augustu 1992., realizirana je od januara do kraja jula 1993. godine.
Tunel, dužine 800 metara povezao je dva sarajevska naselja Dobrinju s jedne i Butmir s druge strane Aerodroma, omogućavajući dostavu sredstava za odbranu, hrane i drugih neophodnih potrepština.
Prema nekim procjenama, kroz tunel je tokom opsade Sarajeva prošlo oko 1,2 miliona ljudi, a osim namirnica i drugog materijala, grad je putem položenih kablova dobivao i električnu energiju.
Esma Numanović čini ljepšu stranu bh. muzike: Vjerujem da će moje pjesme doći tamo gdje je potrebno
