Silajdžić: U ratu sam lobirao u Americi jer Evropa nije bila zainteresovana za nas
Mnogobrojni posjetioci su imali priliku pogledati video historijskog obraćanja dr. Silajdžića u zgradi UN-a koje je održano 1992. godine prilikom prihvatanja naše države kao članice. Ovaj govor je najavio temu koja je bila povod predavanja: "Zašto je tranzicija BiH bila toliko kompleksna?".
Ističući da će analizu odgovora ovog pitanja potražiti u odnosima vanjskih sila prema BiH, a ne unutrašnjih, Silajdžić je govor počeo historijskom retrospekcijom situacije u Evropi i njihove percepcije o Balkanu i ljudima koji tu žive.
"Države Balkana imaju imidž i taj imidž koji je građen kroz historiju 'natjerao je' međunarodne službenike da na poseban način grade stavove prema ljudima ovih prostora", tvrdi Silajdžić. On kaže da je Evropa krvavi kontinent i da su za vrijeme 90-ih godina Evropljani imali najmanje prava držati civilizacijske lekcije ljudima s ovih prostora.
Kao bitan detalj mnogobrojnih pregovora koje je vodio za vrijeme rata istakao je one u kojima su tadašnji predstavnici vlasti BiH od međunarodne zajednice tražili da ukine politički embargo našoj državi kako bi se uvozom oružja i drugih potrebnih stvari mogla odbraniti od neprijatelja.
"To je kosmička nepravda", kaže Silajdžić, ističući da im tadašnji svjetski lideri nisu dozvoljavali niti ukidanje embarga niti su bili voljni da brane BiH, model pluralizma koji je bio i ostao jedan od rijetkih u Evropi.
Silajdžić je kazao da su u tim teškim vremenima međunarodnu pomoć najviše primali od međunarodnih (američkih) medija koji su bili voljni prenositi istinu o dešavanjima koja su zadesila našu državu.
"Lobirao sam u Americi jer Evropa nije bila zainteresovana za nas", kaže Silajdžić oslikavajući odnos tadašnje Evrope spram BiH u ratnom periodu.
Osvrćući se na novinara Taylora Brancha i njegovu knjigu koja govori o razgovorima predsjednika Billa Clintona, istakao je zanimljivu izjavu nekog od britanskih službenika koji je rat u BiH tada ovako opisao: "To je bolan, ali realan povratak kršćanske Evrope".
Dr. Silajdžić je iskazao čuđenje zbog ovakvog stava evropskih država koje nisu željele da sačuvaju ovaj "model pluralizma", koji je rijedak primjer u Evropi i ostao je do danas, bez obzira na tešku političko-ekonomsku situaciju.
"Ja sam musliman i ne mrzim katedrale i crkve. To zaista vidim kao plus za ovu državu. Znate kako je fizici, plus i minus daju energiju. Tu potrebnu energiju nam daje i pluralizam ove države", kazao je.
Silajdžić se osvrnuo i na moguća rješenja koja on vidi u reformama za koje ističe da nikada nisu niti će biti brze i lagane. Spominjući aprilski paket ustavnih promjena on tvrdi da su to bili teški pregovori i da provođenje nekih odluka u to doba nije bilo nimalo demokratski. Silajdžić kaže da je tada održao 40 konferencija kako bi ljudima objasnio da te promjene ni u kom slučaju nisu bile državotvorne, nego sasvim suprotno.
Ističući bitnost državne imovine, kazao je da je ta imovina podjednako prisutna u oba entiteta, ali da država nema podjednake koristi. Prema pouzdanim podacima, tvrdi Silajdžić, imovina RS-a i distrikta iznosi oko 50 milijardi maraka, međutim, država ima jako malo koristi od toga.
"Ne trebaju nam banke. Ono što moramo da sačuvamo je naše zemljište i imovina koja je u ratu krvlju plaćena", smatra Silajdžić.
Na samom kraju, Silajdžiću je uručeno pismo zahvale i zajedno sa osobljem je obišao prostorije Burch univerziteta.
"Drago mi je da sam danas obišao Burch. Ljude koji rade tu i sam kampus izdvojio bih kao nešto dobro i korisno. Mislim da je ovo pozitivan primjer visokog obrazovanja koje je potrebno Bosni i Hercegovini", kazao je dr. Haris Silajdžić.
Paparazzi snimili Jennifer Lopez na ulici, njihove fotografije otkrile kako zapravo izgleda
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
