{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Selo Donja Bolonja

S
17.9.2008. u 10:54
0
27
Selo Donja Bolonja
0
Selo Donja Bolonja
BiH je okvirnim zakonom o visokom obrazovanju, koji je u ljeto 2007. usvojio državni parlament, prihvatila evropske ciljeve u ovoj oblasti usvojene u Bolonji osam godina prije toga. Poslije je usvojeno sedam ključnih standarda i smjernica za implementaciju ovog procesa. Pa ipak, studenti najbolje vide kako se on u praksi provodi.
Apsolventica Filozofskog fakulteta u Sarajevu i Muzičke akademije u Zagrebu, Ena Stevanović, poslala nam je svoj osvrt na situaciju nazvavši ga "Donja Bolonja":

"Prepune studentske službe u mjesecu septembru, krcate ljudima koji ne znaju ko su, šta studiraju i koja su godina studija. Ima i onih koji znaju, ali ne znaju kako. Doista i postaje filozofsko pitanje kako biti četvrta godina sa 18 nepoloženih ispita. Lako. Mi smo iz sela Donja Bolonja gdje se sve može i gdje je sve moguće. Imamo Bolonjski zakon za koji ne znaju ni u Bolonji, zapravo, toliko smo ga modificirali i balkanizirali da ga se više i ne može prepoznati.

Uveli smo nekoliko 'inovativnih idejnih rješenja' koja, nadasve uzdižu ugled našeg univerziteta na nebeske razine. Navesti ću pregled rješenja, ne po abecedi ni po važnosti već po režimu spontanog padanja na pamet.

1. Odsjek s jednim redovnim profesorom na cijelu BiH;
2. Fiktivni profesori (posebna titula za profesore koje znamo kako se zovu i prezivaju i silno bismo željeli čuti njihovo predavanje jer predaju u Parizu, Zagrebu, Singapuru i sličnim nam utopijama, ali nažalost ostajemo pri onome-znamo kako se zovu i prezivaju. Titula, skraćeno fikt. prof. se ne upisuje u indeks niti se o njoj govori javno jer u tom slučaju mi postajemo izb. stud. (izbačeni student);
3. Izborni predmeti (riječ 'izborni' ovdje poprima jedno drugo, nadrealno značenje, s obzirom da se radi o jednom predmetu. Kao što nam je poznato iz filozofije i logike, za izbor je potrebno imati najmanje dvije čestice, ali baš zbog toga naša rješenja i jesu nadnaravna. Student, ne bi li zadovoljio broj ETCS bodova, ima mogućnost izbora ovog jednog predmeta koji je obično dubokoumno i planski osmišljen;
4. Napisani usmeni ispit je kategorija koja također egzistira samo na našem uvaženom univerzitetu. To je usmeni ispit koji proizilazi iz pismenog jer se, po logici stvari, pretpostavlja da oni rijetki studenti koji znaju pisati znaju i usmeno oblikovati misao. Rješenje je nastalo zbog problema s prostorom, vremenom, brojem studenata, ali i teškoćama u suočavanju profesora sa uobičajenim studentskim 'usmenim vokabularom' koji uključuje izraze poput 'mere', 'onak', 'ondar', 'hin' ili 'njiha';
5. Uslovljeno bezuslovni upis je rješenje za nas stare generacije koje nisu imale tu privilegiju biti dijelom Bolonje. To je univerzalni plan koji je u akademske klupe vratio ljude s 30, 40 i više godina, s crvenim, plavim ili drugim indeksima, s malim, manjim ili najmanjim IQ-om, udate, oženjene, zaposlene, besposlene. Zajednička karakteristika svih njih je - došli su završiti fakultet jer sad je pravo vrijeme i sad se sve može. I to do 2014. Do tad će neki u penziju, drugi kod matičara, a i boja indeksa bi se ponovo mogla promijeniti. Ali nije sve baš tako lako. Bezuslovni upis je ipak uslovljen. Uslovljen je debljinom bankovnog računa. Svake dvije nule znače jedan ispit. A sve nas dijeli ili spaja samo jedno - da smo opet na nuli;
6. Marka po marka = dvije marke je ekonomski plan razvoja našeg univerziteta. Trideset maraka za biblioteku bez knjiga ili s nepostojećom literaturom, dvije marke za papir za polaganje pismenog ispita ili formalno zvani 'formular' (dvolisnica s pečatom fakulteta istrgnuta iz velike računske sveske), dvije marke za svaku potvrdu da ste student, 0,5 KM za svaku prijavnicu za ispit (koja u susjednoj nam Hrvatskoj košta 10 lipa, sto je 2,5 konvertibilnih feninga), te 150 KM za diplomu koju dobijete tek nakon godinu dana, na druženju s rektorom i Halidovim hitovima u Skenderiji, uz sponzorske suhomesnate proizvode. Diploma vam vrijedi do Sokoca jer već i Sokolac ima svoj univerzitet s logom svinje i otiskom prsta rektora;
7. Razmjena studenata, kako to nalaže Bolonja, vrši se u saradnji sa Univerzitetom u Kalesiji, Sveučilištem u Kiseljaku, Filozofskim fakultetom Pale, Muzičkom akademijom u Lukavici, Visokim učilištem na Sokocu, Univerzitetom u Kalinoviku itd. Mogućnosti za napredovanje i razmjenu iskustava su neiscrpne, predavanja se odvijaju u prirodnim, šumsko-poljanskim uvjetima gdje studenti mogu izučavati sve ono od čega su i sami potekli;
8. Osim pomenutih odrednica, umjesto e-maila i kompjutera, uveli smo nove-stare posrednike između studenata i univerziteta. To su tzv. 'tete u studentskoj' koje su dobile ovlasti počevši od provjere toka i napretka studija svakog studenta, uključujući ocjene, ispite, prava i obaveze, sve do komentiranja izgleda, stavova, karaktera, nacionalne, etničke ili vjerske pripadnosti.

I tako mi, kao i 'Halid mjesto Halida' stvorismo 'Bolonju mjesto Bolonje', naš superfunkcionalni sistem obrazovanja koji odgaja nove, mlade naraštaje da bi bili sposobni upravljati ovom zemljom. A možda je 'upravljati' preteška riječ. Možda je bolje sjediti na kafi i sažalijevati se dok čitav svijet misli da su Bosanci glupi. Ako nije bolje, tako je barem lakše. A naš moto je uvijek bio i ostao - lako ćemo."

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: