O ovom dokumentu danas raspravljaju poslanici Narodne skupštine RS-a, a Salkić je u izjavi novinarima podsjetio da, kada je u pitanju ocjena karaktera rata u BiH, postoje i presude Međunarodnog suda pravde kada je u pitanju genocid u Srebrenici.
Ukazao je da su preambula i tekst deklaracije u suprotnosti, kao i da je rasprava o ovom pitanju došla u teškom trenutku imajući u vidu aktuelnu političku i ekonomsku situaciju u BiH.
Salkić je u obraćanju entitetskom parlamentu kazao i da su stavovi sve tri strane u BiH da su trebali biti procesuirani svi zločini, koji su se dogodili u BiH te da je deklaracijom to pravo trebalo da bude zatraženo za sve, a ne samo srpski narod.
"Zločinci moraju biti kažnjeni maksiminalnim kaznama, ako hioćemo da nastavimo da živimo u normalnom okruženju", kazao je Salkić i podsjetio da su neki koji su činili zločine i danas „uvaženi građani“ u pojedinim sredinama.
U narednom periodu, kazao je, treba nastojati zadovoljiti pravdu i time poslati poruku da se „zločin ne isplati“.
Usvajanje spomenute deklaracije je inicirala Boračka organizacija RS-a, u kojoj institiraju na njenom donošenju, iako to nije zakonski akt i njime se samo izražavaju stavovi o određenim pitanjima.
Taj dokument naslovljen je kao "Deklaracija o uzrocima, karakteru i posljedicama tragičnog oružanog sukoba u BiH od 1992. do 1995.godine“ i sadrži 13 zaključka.
U jednom od njih se navodi da "Narodna skupština RS-a smatra da Bosna i Hercegovina može opstati samo dogovorom njena tri konstitutivna naroda i dva entiteta, poštujući Dejtonski mirovni sporazum“.
