BiH
112

SABNOR: Uzvišenog vremena 25. novembra se sjećaju oni koji nisu oboljeli od etno sindroma

FENA
(Foto: Davorin Sekulić/Klix.ba)
Uz ocjenu da je 25. novembar, dan kada se obilježava obnovljena državnost Bosne i Hercegovine, jedan od najznačajnijih datuma, Savez antifašista i boraca narodnooslobodilačkog rata u BiH (SABNOR) organizirao je danas prigodnu akademiju na kojoj su uručene i plakete najzaslužnijima za očuvanje tekovina antifašizma.

Na Prvom dvodnevnom zasjedanju Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja (ZAVNOBiH) održanom u Mrkonjić Gradu 1943. godine naglašena je jednakost svih naroda, a upravo to bila je inicijalna kapisla, kazao je danas predsjednik SABNOR-a BiH Bakir Nakaš, za stvaranje nove BiH u novoj Jugoslaviji.

Podsjetio je da je novembar mjesec u kojem se 1995. godine dogodio Dayton gdje je kasnije i potpisan Dejtonski mirovni sporazum kojim je zaustavljen četverogodišnji rat u BiH, a iako taj dan neki smatraju novom državotvornošću to je dan kada je BiH izgubila svoju republiku i dobila dva entiteta i Brčko Distrikt.

Time je nastala današnja komplicirana struktura države, ali je Nakaš izrazio nadu de će odgovori na pitanja iz Upitnika koji će predstavnici Evropske komisije BiH dostaviti 9. decembra biti pronađena upravo u Rezoluciji iz zasjedanja ZAVNOBiH-a jer su još tada etnička i religijska pitanja riješena na univerzalan način.

Okupljenima u Domu Oružanih snaga obratila se članica ratnog Predsjedništva BiH i profesorica Tatjana Ljujić-Mijatović kazavši da BiH bez obzira na sve poteškoće i dalje baštini svoju tradiciju koju niko ne može oduzeti, no mišljenja je da današnja politika udaljava BiH od principa jednakosti definiranih na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a.

Naglasila je da je veliki broj danas okupljenih na akademiji dokaz da se ne zaboravljaju oni koji su branili i odbranili državu s hiljadugodišnjom historijom tokom koje je stvarala jedinstvo u svojoj različitosti.

Profesor Esad Bajtal istakao je da je 25. novembar simbolički dan sjećanja na ono što je BiH imala kao normalno društveno stanje i uzvišeno vrijeme, ali čega se sjećaju samo oni koji nisu oboljeli od etno sindroma koji BiH muči četvrt stoljeća.

Bh. general i pisac Jovan Divjak kazao je da tradiciju obilježavanja 25. novembra održava deset ili 15 posto ljudi koji su doživjeli 1943. te Ustav 1974. godine i 1. mart, jer mnogi ne shvataju da je antifašizam jedino oružje za očuvanje demokratije i ljudskih prava.

U sadašnjoj situaciji Divjak ne vidi mogućnost za promjenom jer svi slave svoje datume, ali ocjenjuje da se treba protiv toga boriti i to obrazovanjem mladih koji će biti pripremljeni za ono što ih čeka u Evropi.

Historičar Tomislav Išek 25. novembar smatra najznačajnijim datumom koji se danas negira i prešućuje, a najmanje razloga ima za slavlje, podsjećajući da je to veliki datum jer je tada obnovljena državnost zemlje.

"BiH ima svoju posebnost u odnosu na sve druge države regiona, a onaj koji je to prepoznao i bitno uticao da se donesu odluke 1943. godine bio je Josip Broz Tito koji je spoznao u čemu je posebnost BiH", zaključio je Išek.

Izraženo je i razočarenje što na Dan državnosti danas na ulicama ukazuje samo poneka zastava, ali nema okupljanja niti velikih čestitki upućenih građanima na dan kada je rođena država.