{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Sa sjednice Vlade Federacije BiH

F
3.12.2007. u 16:00
0
0
Sa sjednice Vlade Federacije BiH
0
Sa sjednice Vlade Federacije BiH
Vlada Federacije BiH je na današnjoj sjednici u Mostaru utvrdila nacrte zakona o uspostavljanju grada Zenica i o uspostavljanju grada Jajce, priopćeno je iz Vladina ureda za informiranje.
Zakoni se temelje na stavu 1 Amandmana XVI na Ustav Federacije BiH kojim je predviđeno da se za područje dvije ili više općina, koje su urbano i teritorijalno povezane svakodnevnim potrebama građana, formira grad kao jedinica lokalne uprave i samouprave.

Pri tome se pošlo od činjenice da je općina Zenica velika urbana konglomeracija s visokim stupnjem urbanizacije, razvijenom infrastrukturom, velikim brojem stanovnika i sve većim brojem studenata kao sveučilišni centar, te da je sjedište Zeničko-dobojske županije.

U Nacrtu zakona su pojedinačno nabrojana naselja (81) od kojih se sastoji grad Zenica, kao pravni slijednik općine Zenica, koji predstavlja jedinicu lokalne samouprave, sa svojstvom pravne osobe. Samoupravni organi grada Zenica su gradsko vijeće i gradonačelnik, čiji je izbor, također, propisan ovim zakonom.

Utvrđujući Nacrt zakona koji se odnosi na Jajce, Vlada je pošla od činjenice da ova sadašnja općina, kao jedinica lokalne samouprave, predstavlja urbanu, infrastrukturnu cjelinu povezanu svakodnevnim potrebama stanovništva, te da ima više od 30.000 stanovnika, od kojih najmanje 10.000 živi u gradskom središtu. Pri tome je uzet u obzir prijeratni razvoj i značaj Jajca, kako u historijskom tako i u kulturološkom pogledu (24 nacionalna spomenika su na ovom području), kao i sve uspješniji rezultati u poslijeratnom privrednom razvitku grada koji obuhvata preko 50 naselja.

Vlada FBiH danas je utvrdila i tri prijedloga zakona iz oblasti fiskalne politike i to o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, o porezu na dohodak te o porezu na dobit.

Među ciljevima koji se žele postići Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima jesu stvaranje pretpostavke za jedinstven sustav plaća pri obračunu doprinosa i poreza na dohodak, povećanje obuhvata obveznika i proširenje osnovice za doprinose, smanjenje opterećenja uz zadržavanje neutralnog utjecaja na prihode fondova, jačanje financijske discipline obveznika, te povećanje naplate doprinosa.

Obveznik doprinosa je svaka fizička osoba - rezident Federacije BiH zaposlena kod pravne ili fizičke osobe, te svaki izabrani ili imenovani dužnosnik. To je i osoba upućena u inozemstvo na rad ili usavršavanje, ili je zaposlena u inozemstvu kod tamošnjeg poslodavca a nije obvezno osigurana kod inozemnog nositelja socijalnog osiguranja. Obveza se odnosi i na sve one koji ostvaruju primanja od drugih vrsta samostalne djelatnosti i povremenog nesamostalnog rada.

Obveznik plaćanja doprinosa je i fizička osoba - nerezident Federacije BiH ako je zaposlena kod rezidentne fizičke ili pravne osobe, ili nerezidentne fizičke ili pravne osobe (ukoliko međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno). Ovo vrijedi i za pravne ili fizičke osobe - rezidente FBiH ako je riječ o zaposlenicima u radnom odnosu i njima izjednačenim osiguranicima, fizičkoj osobi koja obavlja samostalnu djelatnost kao osnovno zanimanje, odnosno fizičkoj ili pravnoj osobi - isplatitelju primitka po osnovi druge samostalne djelatnosti ili povremenog nesamostalnog rada.

Osnovicu za obračun doprinosa predstavlja novčani i svaki drugi primitak, bez obzira na oblik isplate, oporeziv porezom na dohodak, koji je poslodavac isplatio ili bio dužan isplatiti zaposleniku na temelju radnog odnosa. Ta plaća ne može biti niža od one utvrđene Općim kolektivniom ugovorom. Iznimno, u tekstilnoj, kožarskoj i industriji obuće i niskoakumulacijskim djelatnostima esnafskih zanata, te u poljoprivredi i ugljenokopima, osnovica se utvrđuje kao umnožak prosječne mjesečne plaće u FBiH i koeficijenta 0,25. Zakon propisuje i način obračuna osnovice za doprinose poduzetnika.

Stope doprinosa iz osobnih primanja i drugih prihoda osiguranika su: 17 posto za mirovinsko i invalidsko, 12,5 posto za osnovno zdravstveno, te 1,5 posto za osiguranje od nezaposlenosti. Na teret poslodavca se obračunava (na isplaćena osobna primanja) za ove nakane stope od šest, četiri i 0,5 posto, dok za poduzetnike vrijede stope od 23, zatim 16,5 i dva posto. Stope doprinosa na primitke od druge samostalne djelatnosti i povremenog nesamostalnog rada su četiri posto iz osnovice (za osnovno zdravstveno osiguranje) i šest posto na osnovicu (za mirovinsko i invalidsko osiguranje).

Svi doprinosi obračunavaju se pri obračunu plaće i dospijevaju za plaćanje istodobno s njezinom isplatom. Krajnji rok za obračun i uplatu doprinosa za poslodavca je posljednji dan mjeseca u kojem je plaća trebala biti isplaćena, čak i ako nije isplaćena. Za poduzetnike, kao i osobe (uposlenike) koji sami obračunavaju i uplaćuju doprinose rok je do 10. u mjesecu za protekli mjesec.

U setu zakona u okviru sveobuhvatne reforme poreznog sustava u FBiH je i Zakon o porezu na dohodak, čiji je cilj prevladavanje raznolikosti sadašnje regulative na teritoriju FBiH. Također, na ovaj način se izbjegava višestruko oporezivanje istih prihoda fizičkih osoba kao posljedice Ustavnom propisane nadležnosti po kojoj fiskalnu politiku kreiraju i vode i FBiH i županijske vlasti.

U smislu ovog zakona, oporeziv je dohodak koji rezident FBiH ostvari na ili van teritorija BiH obavljajući samostalnu ili nesamostalnu djelatnost, zatim dohodak po osnovu imovine i imovinskih prava, ulaganja kapitala, sudjelovanja u nagradnim i igrama na sreću. Za fizičke osobe koje nisu rezidenti FBiH oporezuje se dohodak ostvaren u FBiH.

Dohotkom se ne smatraju prihodi na koje je već plaćen porez: dividende, mirovine, oni za koje nije učinjena nikakva protuusluga (razne pomoći, dječiji dodatci, nasljedstva, pokloni), prihodi od prodaje imovine koja se ne koristi u osobne svrhe, naknade po osnovu nastalih šteta, te nagrade osvojene za pokazano znanje na kvizovima i sličnim takmičenjima do vrijednosti od 1.000 KM.

Stopa poreza na dohodak je progresivna: na godišnju poreznu osnovicu do 10.800 KM iznosi 10 posto, a na dio godišnje porezne osnovice koja prelazi taj iznos stopa je 15 posto.

Prema ponuđenom modelu, oko 87 posto zaposlenih, i to onih s najnižim primanjima, plaćali bi manje poreza na dohodak po osnovu plaća. Osnovni osobni odbitak, koji pripada svakom poreznom obvezniku i na koji se ne plaća porez, iznosi 3.600 konvertibilnih maraka godišnje. Uz to, obveznik koji izdržava članove uže obitelji i po osnovi vlastitog ili invaliditeta članova obitelji koje izdržava ima pravo na povećanje osobnog odbitka. Na primjer, rezident koji od svojih primanja izdržava dvoje djece poreznu osnovu umanjuje za 7.920 KM godišnje.

Predviđeno je da, zbog tehničkih priprema, Zakon o doprinosima i Zakon o porezu na dohodak krenu u primjenu od 1.1.2009. godine.

Jedan od ciljeva Zakona o porezu na dobit je stvaranje približno jednakih uvjeta za pravne osobe, bez obzira u kojem dijelu BiH posluju. Uz to, još važeći Zakon pokazao je nedorečenost pojedinih rješenja, što je obveznike dovodilo u dvojbe. Novopredložena rješenja usuglašena su s, u međuvremenu donesenim propisima, kao što je Zakon o računovodstvu i reviziji u FBiH.

Prijedlog zakona sadrži izmijenjenu, odnosno smanjenu stopu poreza na dobit sa sadašnjih 30 na 10 posto.

Među normama u novom zakonu su i one koje se odnose na porezne poticaje za izvoz, za investiranje u proizvodnju, za zapošljavanje invalida i osoba s posebnim potrebama. Poslovne jedinice pravnih osoba iz Republike Srpske i Brčko Distrikta BiH oslobođene su plaćanja poreza na dobit ostvarenu u FBiH. Također, porez na dobit koje su rezidenti FBiH platili u Republici Srpskoj ili Brčko Distriktu BiH priznaje se kod utvrđivanja porezne osnove.

Zakon o porezu na dobit trebao bi se primjenjivati od 1.1.2008. godine.

Federalna vlada je danas dala suglasnost na prihvaćanje tri međunarodna kredita.U prvom slučaju riječ je o kreditu od 10 milijuna eura i financijskom doprinosu od sedam milijuna eura njemačkog KfW-a za BiH za projekt obnove Hidroelektrane Rama. Na ovaj način KfW kofinansira Projekt energetike (IV) financiran od Svjetske banke, Europske banke za obnovu i razvoj i Europske investicijske banke. Kreditno zaduženje od 10 milijuna eura će se otplaćivati u 24 polugodišnje rate, uz kamatnu stopu koju odredi KfW. Dane su i druge neophodne suglasnosti za ovaj kredit i to na: Nacrt sporazuma o zajmu, financiranju i projektu između BiH i FBiH i Elektroprivrede HZ HB Mostar za ovaj projekt, Nacrt sporazuma o arbitraži između navedenih učesnika i na Supsidijarni kreditni sporazum između FBiH i BiH za ovaj kredit.

Drugi kreditni sporazum između BiH i Austrijske kreditne banke iz Beča, vrijedan 2,498 milijuna eura, namijenjen je financiranju Projekta vodoopskrbe Općine Posušje. Radi se o robnom kreditu - vodovodne cijevi od OSTP-a iz Beča koji je dao jamstvo Općini Posušje od 50 godina za kvalitetu i trajnost proizvoda što je bilo odlučujuće u odabiru ovog proizvođača.

U trećem slučaju riječ je o kreditu Fonda za međunarodni razvoj OPEC od 12 miljuna američkih dolara koji će se koristiti za Projekt rekonstrukcije željeznica, odnosno rekonstrukciju pruge na dionici Sarajevo-Bradina dužine 40,95 kilometara, a predviđa ugradnju sistema za osiguranje, telekomunikacije, elektroradove, rehabilitaciju kontaktne mreže, kao i povezivanje novih sistema i opreme sa postojećim postrojenjima.

Za sva tri kreditna zaduženja Vlada će zatražiti odobrenje Parlamenta FBiH.

Vlada FBiH je danas donijela Uredbu o izmjenama i dopunama Uredbe o načinu utvrđivanja i realiziranja unutrašnjih obveza Federacije BiH za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti. Jedan od razloga je potreba propisivanja obaveze federalnog ministra financija da donese Uputu o načinu rada komisije sa jedinstvenim kriterijima za rješavanje svakog predmeta iz nadležnosti komisije pod istim uvjetima za sva pravna i fizička lica.

Drugi razlog je potreba da se rok za završetak rada ove komisije produži do kraja ove godine jer je, s obzirom na broj predmeta (4.500) koje treba riješiti, postojeći ocijenjen nerealnim.

Federalna vlada je danas Odlukom prihvatila Prijedlog odluke Nadzornog odbora Društva za osiguranje “Sarajevo osiguranje”d.d. Sarajevo o emisiji dionica ovog društva putem javne ponude dionica, s korištenjem prava preče kupnje.

Predmet kupovine je 436.704 redovnih dionica po cijeni od 25 KM, što ukupno iznosi 10.917.600 KM.

Ova odluka Nadzornog odbora, donesena radi financijske konsolidacije društva, ima za cilj povećanje osnovnog kapitala Društva do visine koja dioničarima omogućava zadržavanje postojeće vlasničke strukture.

Na ovaj način bi se osigurao dodatni kapital dovoljan da poboljša trenutnu likvidnost Društva, uz zadržavanje postojeće vlasničke strukture.

Vlada FBiH je vlasnik paketa 45,49 posto dionica u ovom društvu.

Kako je istaknuto u danas razmatranom i prihvaćenom Izvješću o implementaciji Programa utroška sredstava naplaćenih izdvajanjem GSM licence, u 2005. i 2006. godini je, po ovom osnovu, na namjenski račun Direkcije cesta FBiH doznačeno 46.466.378,23 konvertibilne marke, čemu treba pridodati i 96.002,70 KM kamata. Nakon dosadašnjih isplata s ovog računa, na stanju je 8.960.523,92 KM.

Radi praćenja realiziranja Odluke Vlade FBiH, Federalno ministarstvo prometa i komunikacija utemeljilo je Povjerenstvo koje je sačinilo pregled stanja po županijama.

Unsko-sanskoj županiji ukupno odobrena sredstva iznose 2,85 milijuna konvertibilnih maraka. Od do sada uplaćenih 2,837 milijuna KM realizirano je 92,35 posto. Zeničko-dobojskoj odobreno je 4,768 milijuna KM, uplaćeno 4,401 milijun KM, a od toga realizirano 85,08 posto.

Bosansko-podrinjska županija realiziraa je 99,98 posto od 1,6 milijuna KM, a Tuzlanska je potpuno realizirala sredstva od 1,65 milijuna KM. Realizaciju od 99,98 posto, odnosno od gotovo 1,9 milijuna KM imao je Županija 10.

Srednjobosanskoj županiji odobreno je 4,71 milijun KM, uplaćeno 3,8 milijuna KM, a realizirano 87,86 posto tih sredstava. Od doznačenih 4,049 milijuna KM, Zapadnohercegovačka županija realizirala je 92 posto, a ukupno joj je odobreno 4,95 milijuna KM. Hercegovačko-neretvanskoj županiji odobreno je 8,1 milijun KM, doznačeno do sada 6,727 milijuna KM, a realizacija je 91,34 posto.

Kada je riječ o projektima koje izravno realizira Direkcija cesta FBiH, od 15,696 milijuna KM uplaćeno je 9,178 milijuna KM, a od toga realizirano 85,1 posto.

Sveukupno, promatrajući županije, razlika između planiranih i uplaćenih sredstava je 236.661,86 KM, a između uplaćenih i realiziranih 26.652,85 KM.

Današnjim zaključcima, Federalna vlada prihvatila je izmjenu Programa utroška sredstava naplaćenih izdvajanjem GSM licence 2005. i 2006. godine, tako što je sredstva planirana za projekte za koje još nisu stvoreni uvjeti za realiziranje usmjerila na druge projekte.

Predmet rasprave na današnjoj sjednici Vlade FBiH bio je Izvještaj Komisije za koncesije FBiH o praćenju rada koncesionara i izvršavanju odredaba ugovora o koncesiji.

Izvještaj se odnosi na koncesionare koji su sa Federalnim ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva zaključili ugovore o koncesiji za eksploataciju voda:”Ilidžanski dijamant”, Ilidža, “Sarajevski kiseljak”, Kiseljak, “Oaza”, Tešanj, “Kuzman”, Žepče,”Ciprex” Velika Kladuša, “Erving” i JP “Sana” Sanski Most, javna poduzeća vodovoda i kanalizacije, Tuzla i Zenica i JP “Plava voda” Travnik.

U Izvještaju se konstatira da su samo tri JKP zaključila ugovore o koncesiji za javno snabdijevanje stanovništva vodom, koja su, zbog obaveza plaćanja koncesije i drugih ugovornih obaveza, u diskriminirajućem položaju u odnosu na preostala javna poduzeća koja se bave istom djelatnošću. To ukazuje na potrebu da se sa svim privrednim društvima koja u svojoj djelatnosti koriste vode zaključe ugovori o koncesiji.

Komisija je ukazala i na potrebu da se, u okviru aktivnosti na pripremama izmjena i dopuna Zakona o koncesijama i usklađivanja drugih materijalnih propisa iz ove oblasti, riješi pitanje sukoba nadležnosti u pogledu izdavanja dozvola u zakonima o geološkim istraživanjima i o rudarstvu, s jedne i u Zakonu o vodama, s druge strane.

Uočena je i neujednačenost u pogledu oblika i sadržaja aktualnih ugovora o koncesiji po županijama, pogotovo kad je riječ o kriterijima za dodjelu koncesija i utvrđivanju visine koncesijske naknade,

Što se tiče mjera koje treba odmah poduzeti Vlada je zadužila Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva da, zbog neizvršavanja obaveza iz aktualnih ugovora, a u cilju njihovog ujednačavanja i usaglašavanja, pristupi sporazumnim izmjenama ovih ugovora.

Kako bi se povećao stupanj iskorištenosti ležišta posebno termalnih i voda za flaširanje, koji je sada, izuzev kod “Sarajevskog kiseljaka” izrazito nizak, potrebno je u ugovorima utvrditi minimalne količine koje je koncesionar dužan eksploatirati na koje bi se, po sistemu “puno za prazno” plaćale naknade. Inače, u pogledu naknada neophodno je dosljedno poštivati Pravilnik o utvrđivanju koncesijske naknade.

Vlada FBiH je, na prijedlog Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, donijela Rješenje kojim se JP-u Direkcija cesta FBiH dozvoljava ulazak u posjed nepokretnosti ekspropriranih od strane Općinske službe za imovinsko-pravne, geodetske poslove i katastar nekretnina Općine Novi Grad Sarajevo prije pravosnažnosti rješenja o eksproprijaciji.

Riječ je o dijelu zemljišta na kojem je postupak eksproprijacije vođen radi izgradnje “Sarajevske zaobilaznice” dionica LOT 1, Jošanica-Butila, a rješenje je doneseno radi kontinuiranog nastavka izgradnje ove prometnice.

Federalna vlada je razmatrala Informaciju Federalnog ministarstva financija o preuzimanju duga po Sporazumu o financijskoj pomoći između SR Njemačke i bivše SFRJ o povratku stručne radne snage iz juna 1989. godine.

Vlada je odlučila da prihvati alikvotni dug po ovom sporazumu, kao vanjski dug Federacije BiH u iznosu glavnice od 284.000 KM, jer su u međuvremenu druge republike bivše SFRJ prihvatile svoj dio duga, a to je učinila i Republika Srpska za dio duga Bosne i Hercegovine.

Istovremeno je zaduženo Federalno ministarstvo financija da poduzme sve neophodne mjere i aktivnosti na zaštiti interesa Federacije BiH u sudskom postupku protiv jednog od krajnjih korisnika kredita Miljenka Mandića pred Općinskim sudom u Tuzli za iznos od 250.000 KM (Kreditna banka d.d. Tuzla je za područje BiH plasirala sredstva ovog kredita).


Federalna direkcija robnih rezervi (FDRR) upoznala je danas Vladu FBiH sa stupnjem realiziranja dvije odluke: o prodaji pšenice iz robnih rezervi, te kupovini dodatnih količina pšenice i kukuruza.

Na temelju Odluke od 28.8.2007. godine, dosad je prodano 5.793.709 kilograma pšenice vrijednosti 1.911.924,30 konvertibilnih maraka. Sa današnjim danom je naplaćeno 1.837.259,80 KM, a ostatak je u proceduri naplate.

FDRR provodi, također, i Odluku Vlade FBiH o intervenciji na tržištu kupovinom, odnosno uvozom pšenice za ljudsku, te kukuruza za stočnu ishranu.

Kada su u pitanju prigovori kupaca na kvalitetu pšenice isporučene iz silosa u Domaljevcu, angažirano je ovlašteno poduzeće “Inspekt RGH” radi provjere kvaliteta pšenice. S nalazom će Vlada FBiH biti upoznata na sljedećoj sjednici.

Federalna vlada danas je, također, prihvatila model distribuiranja 200.000 litara jestivog ulja iz robnih rezervi. Distribucija po županijama vrši se sukladno broju stanovnika. Tako Tuzlanskoj županiji ide 43.200 litara, Sarajevskoj 34.620, Zeničko-dobojskoj 34.520, Unsko-sanskoj 25.100, Srednjobosanskoj 22.180, Hercegovačko-neretvanskoj 19.300, Županiji 10 7.220, Zapadnohercegovačkoj 7.020, Posavskoj 3.820, te Bosansko-podrinjskoj županiji 3.020 litara ulja.

Distribuciju ovih količina i način plaćanja FDRR će dogovoriti s županijskim vladama.

Distribucija će biti obavljena iz skladišta FDRR-a u Visokom (Arnautovići). Ulje će u maloprodaji biti stavljeno u promet u isto vrijeme i po jedinstvenoj cijeni od 2,45 KM. Svaka boca imat će naljepnicu s tekstom “Ulje iz federalnih robnih rezervi po cijeni od 2,45 KM za jednu litru”.


Vlada FBiH je donijela Zaključak kojim prihvata donaciju Vlade Kraljevine Španjolske od 470 tisuća eura za Projekt “Podrška izradi Hidrološkog plana za sliv rijeke Bosne”.

Ovaj projekt treba implementirati u roku od 30 mjeseci u periodu od 2007. do 2010. godine. Obuhvata aktivnosti na kompletiranju monitoring sistema na slivu rijeke Bosne, kompletiranju podataka potrebnih za integralno upravljanje slivom Bosne, izradi modela prognoze poplava i transporta zagađenja, te izradi mapa rizika od poplava u slivu Bosne, kao i na prijedlogu Akcionog plana za integralno upravljanje ovim slivom.

Krajnji korisnici projekta su JP “Vodno područje slivova rijeke Save” Sarajevo i “Direkcija za vode RS” Bijeljina, a implementator je International management Group u saradnji sa Tehničkim uredom za suradnju sa Balkanom Španjolske Agencije za međunarodnu suradnju.

Administrativni protokol za suradnju na izvršenju projekta će potpisati u ime Vlade FBiH federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Damir Ljubić.

Vlada FBiH se upoznala sa Informacijom o realizaciji dodijeljenih kreditnih sredstava Fondacije za pružanje pomoći u rješavanju stambenih pitanja pripadnika boračkih populacija, njihovom namjenskom trošenju i blagovremenom povratu.
Ocijenjeno je da je preko Fondacije, koja je počela rad 29.8.2002. godine, ukupno odobreno i realizirano 598 kredita u iznosu od oko sedam milijuna KM, čiji je povrat pravodobno realiziran u visini od 96,08 posto.

U prošloj godini, na osnovu raspoloživih 1,48 milijuna KM sredstava i utvrđenih kriterija, odobrena su 123 kredita za pomoć u izgradnji ili adaptaciji stambenih jedinica u visini od 10 do 15 hiljada KM, uz kamatu od dva i tri posto i rok povrata od 15 godina.

Uz obavezu redovnog nadzora nad radom ove fondacije, Vlada je Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida obrambeno-oslobodilačkog rata zadužila da do kraja godine pripremi Odluku o smanjenju broja članova Upravnog odbora Fondacije, kao i da, na osnovu analize dosadašnjih učinaka u njenom radu, predloži jednostavniji i racionalniji način njene organizacije.

Vlada FBiH se danas upoznala s Pravilnikom o korištenju cestovnog zemljišta i obavljanju pratećih djelatnosti uz autoceste i brze ceste u Federaciji BiH koji je pripremilo Federalno ministarstvo prometa i komunikacija.

Radi se o zemljištu u državnoj svojini sa obje strane autoceste i brze ceste, zemljištu koje služi poslovnim objektima i zgradama za potrebe autoceste, kao i drugom koje pripada autocestama. Prateće djelatnosti su, prema ovom Pravilniku, ugostiteljstvo, trgovina i druge usluge vozačima i putnicima na autocesti kao što su benzinske pumpe, servisi i odmorišta.

Za korištenje cestovnog zemljišta se plaća naknada čija se visina utvrđuje Odlukom o mjerilima za izračun naknade za korištenje zemljišta i obavljanje pratećih djelatnosti koju donosi Vlada na prijedlog resornog ministra. Korisnik ne može bez suglasnosti Direkcije pravo korištenja i obavljanja djelatnosti ustupati trećim licima niti izvršiti prenamjenu i promjenu prateće djelatnosti.

Za korištenje ovog zemljišta suglasnost će se davati javnim natječajem ili u slučaju gradnje komunalnih, vodoprivrednih i drugih objekata (instalacije, vodovodi) neposrednom pogodbom. Sredstva prikupljena od naknade za korištenje zemljišta su javni prihod i uplaćuju se na račun javnih prihoda Budžeta FBiH.

Kod rekonstrukcije javne ceste kojom se ona diže na nivo autoceste ranije izdate suglasnosti za korištenje cestovnog zemljišta prestaju da važe.

Vlada FBiH je donijela Odluku kojom je odobrila 150.000 KM za financiranje Crvenog krsta/križa FBiH u trećem tromjesečju ove godine. Sredstva su odobrena sa, u za te svrhe, predviđenog proračunskog transfera.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: