{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Radmanović: Ako polovina članica UN-a prizna Kosovo i RS ima pravo da se odvoji

A
24.4.2013. u 08:21
348
96
Radmanović: Ako polovina članica UN-a prizna Kosovo i RS ima pravo da se odvoji
348
Radmanović: Ako polovina članica UN-a prizna Kosovo i RS ima pravo da se odvoji
Nebojša Radmanović/Foto: Klix.ba
Predsjedavajući Predsjedništva BiH je podsjetio na raniju Deklaraciju Skupštine RS u vezi sa Kosovom, te istakao da će strane sile ovdje vjerovatno ponovo crtati granice. Kaže da su Amerikanci 1991. godine tvrdili da će i Jugoslavija opstati, ali se raspala. Ne plaši, kaže, već apelira na trezvenost u BiH.
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nebojša Radmanović izjavio je u drugom dijelu opširnog ekskluzivnog intervjua za agenciju Anadolija (AA) kako se nada da evropski put BiH nije zamrznut kao što je to prilikom nedavne posjete Sarajevu poručio evropski komesar za proširenje Stefan Fule, reagirajući na nemogućnosti bh. lidera da se dogovore oko implementacije presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju ''Sejdić-Finci''.

Jer, ako jeste, kazao je on, onda stvarno svaki građanin u BiH ima razloga da bude zabrinut.

''Možda ne svaki, jer ima jedan broj ljudi kojima odgovara zamrzavanje evropskog puta BiH iz raznih razloga, ali to je mali procenat. Ja pripadam onima koji stalno govore da ne smijemo izgubiti korak sa Evropskom unijom (EU). Čak zbog takvih rečenica nisam shvaćen u BiH pa ni u svom biračkom tijelu. Ja stvarno mislim da je veliki minus ako mi budemo zamrznuti. Sam osjećaj da ste okruženi sa tri zemlje koje su u različitom statusu prema EU. To izaziva osjećaj klaustrofobičnosti iz koga može proizaći ko zna šta. Jer, Hrvatska će za dva mjeseca postati stalna članica EU. Crna Gora već pregovara, a Srbija će poslije posljednjih dogovora dobiti datum pregovora sa EU. Mi smo narodi koji pripadaju EU, bez obzira kako se ko zove. Ovdje su svi Evropljani. Građani su to zaslužili, jer su, na kraju, opredijeljeni daopredijeljenima se ide u EU'', tvrdi za agenciju Anadolija Radmanović.

"Mala" kriza u BiH



Za AA otvoreno govori o budućnosti BiH, pokušajima da se Republika Srpska (RS) prikaže kao nova srpska država, evropskom putu, novim izborima u BiH, hrvatskoj federalnoj jedinici, Turskoj.

Priznaje da će za zamrzavanje evropskog puta BiH biti krivi političari. Jer, kako ističe, za takvu vrstu odnosa potrebno je dvoje. Uvjeren je da su krivi i evropski političari za koje misli ''da nisu sve dobro shvatili''.

''Naravno, odgovornost jeste na nama, nas su građani birali da bolje žive i da žive u najrazvijenijoj zajednici na svijetu, to jest EU. Nadam se da ćemo naći rješenja da se izvučemo iz ove male krize u kojoj se nalazimo. Nadam se da će i Evropljani malo ozbiljnije to shvatiti. Zašto kažem malo ozbiljnije. EU se prije 10 ili 12 godina opredijelila za proširenje na Zapadni Balkan. Od tada je dva ili tri puta sa najviših nivoa ponovljeno da žele Zapadni Balkan u EU. No, sve ostalo je pušteno birokratskoj EU koja grubo daje ocjene zavisno od toga da li je neka zapeta stavljena na pravo ili tačka na krivo mjesto. Tako ne može. Sa Bosnom se iz EU mora odgovornije raditi. A ne shvatiti nas dobronamjerno i šarmantno, pa ih mi prevarimo, a onda nam vrate tvrđe i neće sa nama da razgovaraju'', objasnio je predsjedavajući Predsjedništva BiH, tvrdeći da EU treba pomoći BiH.

Upozoren kako je krizu u BiH nazvao ''malom'', iako se većina analitičara u njegovoj zemlji slaže da je ona najveća poslije Daytonskog sporazuma i rata, Radmanović ističe da je želio biti optimističan. No, svjestan je realnosti.

''Unutar BiH postoji ozbiljna kriza u svim oblastima života. Prvo, postoji politička kriza zbog naših starih sukoba i zbog toga što jedni hoće više, a neki manje od Daytona. Neki hoće veću centralizaciju, drugi decentralizaciju, odvajanje od države. To stvara stalnu krizu. Političari još nisu našli rješenje kako da razgovaraju i pregovaraju o promjenama smireno, unutar postojećeg Ustava, nego je uvijek na sceni neka vrsta sukoba. Djelomično je i to doprinijelo nekim elementima slabljenja. Posebno se svjetska ekonomska kriza loše odrazila na male ekonomije, na nas posebno. Došli smo do toga da imamo ogroman broj nezaposlenih, da oni koji su i zaposleni imaju niske zarade i teško žive, dakle do jedne ukupne krize'', konstatira Radmanović.

Velike sile crtaju granice



Nadalje, on upozorava da se iz takve krize uvijek može izroditi neki bezbjednosni problem.

''Lično mislim da ovoliko policija u ovoj zemlji djelomično kontroliše to stanje. Ako političari ne budu ozbiljniji, ni oni neće moći kontrolisat. Nadam se da neće biti ozbiljnijih problema. Ovo je dio evropskog prostora i kad nismo dio EU. Tu i evropske strukture vode računa o tome i većih eskalacija ne bi trebalo biti. Narodi koji ovdje žive nisu to zaslužili. Dosta im je krupnih bezbjedonosnih problema. Osim toga, ne odlučujemo samo mi koji ovdje živimo o granicama na Balkanu. To je pogrešna naša priča, s jedne ili druge strane. Bez obzira da li govorimo kako nikada nije bilo Bosne ili govorimo da je ima hiljadu godina, to je napravilo iluziju da mi ovdje o tome odlučujemo. To jednostavno nije tačno. Dovoljno je pogledati posljednja dva vijeka i vidjeti kako su velike sile ovuda crtale granice'', ocijenio je šef bh. države za Anadoliju.

Istina je, veli, da smo ''mi ovdje dominantni'', da ''mi o tome trebamo dominantno da odlučujemo, a ne da pustimo drugima da nam prekrajaju granice''. Od vanjskog i unutrašnjeg faktore, kako dalje veli, zavisi u kakvoj ćemo zemlji živjeti u budućnosti.

''Moje mišljenje je pragmatično. Kada idemo u dnevnu priču, osnova svega jeste Daytonski mirovni sporazum. Ako njega provodimo, mi funkcionišemo kao BiH sastavljena od dva entiteta, zemlja sa nizom raznih stvari koji će izazivati nesporazume, kontraverze. Ali opstajemo! Obrnuto tome, ako jačaju oni koji žele da centralizuju zemlju, da ukinu dva entiteta, ili ako jačaju oni koji žele više entiteta, onda nam je stalno upitno. Na taj način priznajemo i ove međunarodne da oni eventualno nešto prekrajaju. Za sada je međunarodno opredjeljenje da nema prekrajanja. Što jeste dobro. Ali, ne može biti trajno. Treba posjetiti građane da su, kad se već počelo pucati u bivšoj Jugoslaviji, Amerikanci, kao najmoćniji, tvrdili da se Jugoslavija neće raspasti. A raspala se'', govori Radmanović.

Škotska, Katalonija, Baskija...



Na konstataciju kako su to teške riječi, odgovara da on ne želi nikoga prepadati već ''apeliram na sve političare u BiH da trezveno, boreći se za budućnost, a ne raspravljajući o tome ko je bio pametniji i jači u prošlosti, obezbjede bolji život građanima''.

Govoreći o činjenici da se u posljednje vrijeme, slučajno ili ne, često povlači paralela između Republike Srpske i Kosova, te da se i iz usta predsjednika Srbije Tomislava Nikolića entitet BiH stavlja u kontekst državnosti, Radmanović je dogovorio kako ne treba to pitanje isključivo vezati za Kosovo.

''Ali treba razmišljati o takvoj jednoj situaciji. Podsjećam da Skupština RS ima jednu Deklaraciju gdje se kaže da ćemo, kad polovina UN-a prizna Kosovo, smatrati da je promijenjen međunarodni sistem i da i mi imamo pravo da se odvojimo! To nije rekao jedan pojedinac u RS, kao što se stalno voli spominjati, nego Parlament RS. Pored toga, ali i prije, treba znati da je većina srpskog naroda htjela neku vrstu samostalnosti i da to nikada nije potpuno prevaziđeno. To se može uspoređivati sa Kosovom iz srpskog ili albanskog ugla. Dakle, ako ljudi žele nešto, onda je to teško i jednostavno prelomiti preko koljena. Takve stvari nam se dešavaju danas širom Evrope. Imamo takvu stvar u Škotskoj, u Katoloniji, Baskiji... Sve se to dešava u razvijenim zemljama, koje bolje stoje od nas'', stav je Radmanovića.

Ipak, predsjedavajući Predsjedništva BiH tvrdi da se u slučaju BiH to mora rješavati na drugačiji način, odnosno dogovorom unutar države da se svi osjećamo ravnopravni.

''Trebamo tenzije za odvajanjem obrnuti, da nam je bolje da živimo zajedno. Sad nije takva situacija i zato imamo ovo sve.Tu je posebna odgovornost, po mom mišljenju, na najbrojnijem narodu. Dakle, najbrojniji narod koji po logici ima želju da sačuva veću zemlju mora suprotno, ponekad s popuštanjima, da razgovara sa predstavnicima drugih naroda. U BiH smo svjesni da nije tako. Nego stalno imamo one koji kažu: ''Vi ste naši, mi ćemo vas malo dotegnuti''. Sve treba rješavati za stolom. Strpljivo i mudro, a ne svađom. To je najjednostavnije uraditi. Dakle, mnogo zavisi od domaćih političara. Presudni su oni. A onda i od stranaca'', upozorio je.

Historijski sporazum između Srba i Bošnjaka



On se osvrnuo i na mogućnost ''historijskog sporazuma između Bošnjaka i Srba'' o kojem se svojevremeno govorilo kao uvjetu za mir na ovim prostorima. Radmanović o tome kaže:

''Svaki dogovor između dva naroda, ako nije uperen protiv trećeg, je dobrodošao. Mi smo ovdje, na ovim prostorima Balkana, upućeni jedni na druge. Bez obzira ko pripada kom narodu i kojoj vjeri. To namjerno govorim, narodima i vjerama. Ko god napravi bilo kakav sporazum među narodima, ako nije uperen protiv trećeg dobro je došao. Sada nismo pravili te neke velike sporazume, sveobuhvatne, ali između zemalja na Balkanu imate niz sporazuma koji i poboljšavaju te odnose. Ne znam da li bi bolje bilo i krupnije ako bi pravili neke nacionalne sporazume. Ne mogu da odgovorim na to pitanje'', rekao je Radmanović u intervjuu za Anadoliju.

Komentirajući mogućnost događanja izbora 2014. godine jer su zvaničnici EU poručili da ih neće priznati ukoliko ne bude provedena presuda u slučaju ''Sejdić-Finci'', Radmanović ističe kako to nije dobro. Podsjeća da je BiH dostigla najveći demokratski nivo na izborima. Prema njemu, takvi izbori moraju biti prihvaćeni, a poruka Vijeća Evrope (VE) o neprihvaćanju izbora je loša.

''Izbori se moraju održati 2014. godine. Jer svako drugo rješenje bi napravilo većih problema u BiH'', njegov je stav.

Tvrdi da treća, hrvatska federalna jedinica u BiH nije realna. Ali, jeste, kako tvrdi, realno da pomognemo da se Hrvati osjećaju ravnopravnim.

''To je smjer u kojem trebamo ići. Moramo mi sebi priznati, Bošnjaci i Srbi, da uslovno rečeno kao konstitutivni narodi imamo više prava nego Hrvati. To je tačno. Moraju Bošnjaci i Srbi reći da moraju završiti tu priču sa Hrvatima, pod pretpostavkom da oni to hoće. Mi smo imali jedan period kada smo mi više govorili o njihovim pravima nego oni. Ali, sada oni žele da urade nešto što nije moguće u ovom momentu'', pojasnio je Radmanović.

Munira Subašić nije trebala bit izbačena iz UN-a



Na pitanje da prokomentira raspravu o radu Haškog tribunala pred Generanom skupštinom Ujedinjenih naroda (UN) koju je sazvao predsjedavajući Vuk Jeremić, te činjenicu da su bh. državljani, predstavnici udruženja žrtava, među kojima i srebrenička majka Munira Subašić, izbačeni iz dvorane svjetske organizacije, a da niko od državnih organa nije reagirao, Radmanović je kazao da ''nije vidio taj slučaj''.

''Ne znam zašto, da li mi je bio iza leđa... Oni koji su odlučili o tome, nisu trebali da to da odluče jer je to napravilo mnogo više problema. Kao što mislim da je trebalo ljude upozoriti kako ne mogu transparent unositi na tako ozbiljnu raspravu. Lično mi se čini da se sve to moglo izbjeći. Da se sa malo više volje moglo osigurati da tu budu predstavnici velikih sila koji su htjeli učestvovati'', stava je predsjedavajući Predsjedništva BiH, smatrajući da su dobre sve vrste rasprava u UN-u.

Objašnjeno mu je, kako kaže, da tokom rasprave nije bilo predviđeno da govore predstavnici međunarodnih organizacija. Jeremić mu je kazao da je želio da razgovara sa majkama Srebrenice, ali da ''one nisu htjele sa njim razgovarati''.

Upitan da prokomentira slučaj izgradnje crkve na Budaku u blizini Memorijalnog centra Potočari, što su oštro osudili Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Sarajevu, Ured visokog predstavnika, Ured EU i drugi, Radmanović je ponudio ''diplomatski stav''.

''Mali događaji, uslovno, mogu kompletnu situaciju da promjene. Kao i u životu. Iako ne kažem da su ovo sitnice. Uvijek imate onih u BiH koji nisu za ovakav mir, za ovakvo uređenje, nisu za normalan život između nacionalnih i vjerskih zajednica. Oni će uvijek praviti probleme. Nažalost imamo jedan broj i nevladinih organizacija koje su na tom fonu. Onda se mi političari stalno na te strane osvrćemo... Bošnjaci uglavnom za Srebrenicu, sada ova organizacija 1. Mart... Srbi su onda protiv. Hrvati su pored toga dok se njih ne tiče. To zajedno nije dobro. Ne odlučuje Predsjedništvo da li će negdje biti crkva ili džamija, ali Predsjedništvo i drugi organi moraju se potruditi da to bude u nekoj normalnoj situaciji. Ukupnu klimu trebaju da se prate i mediji i nevladine organizacije'', ističe on.

Turska mirotvorna politika ovdje je uvijek dobro došla



U razgovoru za Anadoliju Radmanović je analizirao i politiku Turske prema Zapadnom Balkanu i Bosni i Hercegovini.

''Sasvim je legitimno iz uglav vanjske politike da se Turska širi i da njen utjecaj bude na Kavkazu, Bliskom Istoku i Balkanu. Legitimno je, naravno, kad mi kažemo da to nećemo ili hoćemo. Za sada je ona pokazala, po mom mišljenju, mirotvornom uz nekad malo tvrđe rečenice. Bilo je tih, sjetit ćete se, težih rečenica između mene i ministra vanjskih poslova Ahmeta Davutolua pa smo pojasnili šta je ko mislio. To treba izbjegavati, teške riječi koji će asocirati na vremena koji jedni ne vole. To može mogu samo opteretiti priču. Turska mirotvorna politika, gdje se želi da se pomogne razvoju Balkana, a to se dešava već u nekim zemljama, ovdje je uvijek dobrodošla. Da Turske kompanije moćne da prave puteve, da ulažu u razvoj svih zemalja na Balkanu. To se već dešava u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Albaniji, Makedoniji...

Ja mislim da će tako biti u buduće i to ne treba gledati, kao što svi gledamo, s podozrenjem, iz drugog ugla. A to nam se dešava, nažalost, na Balkanu'', zaključio je Radmanović.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: