U BiH postoji 4.000 osoba koje se bave ovim hobijem. Veliki broj njih su članovi Asocijacije radioamatera u BiH, koja je članica Međunarodne radioamaterske Unije. Radioamateri u BiH djeluju u skladu sa IARU Rezolucijama i radioamaterskim kodeksom ponašanja. Ove godine obilježavaju 20. godišnjicu članstva u IARU. Radioamateri u BiH postoje od 1947. godine. Kako su se informacijsko-komunikacijske tehnologije razvijale tako su i tehnologije koje se koriste u radioamaterizmu unapređivane.
"Savremena informatičko-komunikacijska tehnologija (ICT) je najveći inžinjerski poduhvat ljudskog roda i prirodno se centar inovacija pomjerio sa amaterizma na ICT industriju. S druge strane i centri znanja ICT tehnologija su se grupisali u mali broj visokorazvijenih zemalja i multinacionalnih kompanija. Ljudi su postali potrošači telekomunikacionih proizvoda, postali su ovisnici o informatičko-komunikacijskoj infrastrukturi bez prava da na nju utječu. Radioamateri, naprotiv, baveći se radiokomunikacijama iz ljubavi imaju znanje i modernu komunikacijsku opremu koja je neprofitna alternativa ICT industriji. To im omogućava da se iz hobija bave razvojem zanatstva u elektronici, inžinjeringom i istraživanjima u radiokomunikacijama. Posjeduju vitalnost i prednost da djeluju u vanrednim situacijama, spašavanju života, imovine i okoliša, kad 'profitno' orijentisane telekomunikacije to ne uspijevaju", rekao je Sead Čeljo, predsjednik ARA u BiH za Klix.ba.
Radioamateri su izuzetno popularni u većini zemalja svijeta. Oni su spajali ratom razdvojene porodice, bili jedina poveznica sa svijetom, pomagali unesrećenima. Nakon izbijanja rata u BiH 1992. godine telefonske veze su uglavnom bile odsječene, a unutarnje regije su bile u potpunoj blokadi. Radioamaterski rad je postao od vitalnog značaja u takvim uslovima.
Radioamateri su iskorišteni prvi put u aprilu 1992. godine za slanje informacija u ostale dijelove Evrope i svijeta o stanju u BiH. Poruke su poslane pojedincima, vladama, medijskim kućama, humanitarnim organizacijama i vjerskim zajednicama. U mnogim slučajevima radioamaterizam je bio jedini put za bh. građane da ostanu u kontaktu sa svojim voljenim koji su bili van zemlje, a i jedini način za ljude iz cijelog svijeta da dobiju informacije o svojim porodicama i prijateljima, koji su bili pod opsadom. Procijenjeno je da je tokom rata razmijenjeno više od tri miliona poruka.
"U svim državama radioamaterizam je od javnog interesa. Ulaskom u 21. stoljeće, BiH je prestala podržavati radioamatersku službu. Organizovani smo u udruženja u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama u BiH. Nijedan zakon u BiH, iz oblasti telekomunikacija, obrazovanja, civilnih poslova ili sigurnosti, nije definisao interes za radioamatersku službu. Isto je i na entitetskim i kantonalnim nivoima vlasti. S druge strane, radioamateri su se u Kodeksu svog rada obavezali da će staviti na raspolaganje svoje znanje i opremu zajednici i državi u situacijama kada je to potrebno", istakao je Čeljo.
Naredne godine u Sarajevu se obilježava 100 godina od početka Prvog svjetskog rata. Od tada pa do danas humanitarni rad radioamatera u varednim situacijama je od ogromnog značaja. Za rezultate u humanitarnim aktivnostima ARA u BiH je 1999. godine dobila Zlatnu povelju za mir i humanizam od Međunarodne Lige humanista, a 2000. godine Gradsko Vijeće Sarajeva dodjelilo im je i šestoaprilsku nagradu.
Da ih ima mnogo na svijetu govori i podatak da na svakih 1.000 stanovnika ide jedan radioamater.
"Radioamater se postaje podnošenjem zahtjeva Regulatornoj agenciji za telekomunikacije za pristupanje ispitu za radioamatersku licencu. Prirodno je da se polaznik za polaganje licence prethodno učlani u radioklub, entitetski savez, zajednicu radioamatera ili Asocijaciju radioamatera u BiH. Oni će pružiti sve informacije i pomoći u obuci novih članova da uspješno polože za radioamatersku licencu. Mladi koji se žele baviti elektronikom, informatikom ili amaterskim radioorijentiringom ne moraju polagati za državnu licencu. Dovoljno je da se učlane u jedan od radioklubova u BiH." kaže Čeljo i dodaje kako u manjim sredinama u BiH postoji veći interes za ovaj hobi, nego u većim sredinama.
"Naprimjer, u MZ Stjepan Polje u Gračanici svako drugo domaćinstvo ima bar jednog radioamatera. Od ove godine Asocijacija radioamatera u BiH je u osnovnim školama pokrenula vannastavne aktivnosti radioorijentacije s ciljem revitalizacije radioamaterskih klubova za mlade u školama", istakao je Čeljo.
Asocijacija radioamatera u BiH učestvovat će ove godine na 12 takmičenja u amaterskoj radiogoniometriji (ARG), takmičenjima na HF, VHF i UHF radiofrekvencijskim bandovima te na Svjetskom HF takmičenju IARU članica HQ 2013.
Đurbuzović: Dogovorili smo se da obradujemo navijače, cilj je izvući Želju iz ove krize
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
