BiH
0

PSBiH: Belkićev prijedlog nije dobio dovoljno glasova

FENA
Zahtjev poslanika Beriza Belkića da se Prijedlog zakona o Memorijalnom centru "Srebrenica-Potočari", spomen-obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine razmatra po hitnom postupku upućen je Komisiji Kolegija na usaglašavanje jer na sjednici Predstavničkog doma državnog parlamenta u srijedu nije dobio potrebnu entitetsku većinu glasova.

Predloženim zakonom ustanovljava se Memorijalni centar "Srebrenica-Potočari", spomen-obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine, čiji status i struktura se utvrđuju ovim zakonom.

U obrazloženju predloženog zakona se podsjeća da je na zahtjev porodica žrtava genocida u regiji Srebrenice 1995. godine visoki predstavnik svojom odlukom 2001. uspostavio Fondaciju Srebrenica-Potočari, spomen-obilježje i mezarje.

Fondaciji je također odlukom visokog predstavnika u vlasništvo dodijeljeno zemljište za mezarje, a nakon toga i cjelokupna bivša Tvornica akumulatora u Potočarima.

Osnivač Fondacije je visoki predstavnik i Fondacijom upravlja Upravni odbor, a organizacijsko-tehničke, finansijske i administrativne poslove obavlja služba Fondacije.

Porodice žrtava genocida već tri godine zahtijevaju da država preuzme odgovornost i upravljanje Memorijalnim centrom, navodi se između ostalog u obrazloženju.

Na usaglašavanje Komisiji Kolegija upućen je i zahtjev poslanika Ekrema Ajanovića da se razmatranje Prijedloga zakona o zabrani negiranja, minimiziranja, opravdavanja ili odobravanja holokausta, zločina genocida i zločina protiv čovječnosti razmatra po skraćenom postupku jer ni on nije dobio potrebnu entitetsku većinu.

Ajanović je, obrazlažući svoj zahtjev, kazao kako postoji međunarodna praksa koja nalaže donošenje ovog zakona.

U obrazloženju predloženog zakona se navodi da čak 11 zemalja EU-a te Švicarska propisuju negiranje holokausta i drugih vidova genocida ili zločina protiv čovječnosti kao krivično djelo za koje je pored novčanih kazni propisana kazna zatvora u minimalnom trajanju između osam dana i dvije godine i maksimalnom između dvije i 20 godina, zavisno od pojedine zemlje.

„S obzirom na to da se u svakom od ovih slučajeva, s izuzetkom Švicarske, radi o zemljama na čijem je teritoriju kao i u BiH počinjen genocid, relevantna međunarodna praksa, a pogotovo praksa zemalja sa sličnom historijskom situacijom poput situacije u našoj zemlji nalaže BiH usvajanje predloženog zakona,“ navodi se između ostalog u obrazloženju.

Komisija Kolegija pokušat će postići saglasnost i o prijedlogu zaključka koji je predložila poslanica Azra Hadžiahmetović povodom Zakona o izmjeni Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH.

Zaključkom se predviđa da Vijeće ministara BiH inicira pregovore s vladama entiteta i Brčko distrikta u cilju prevazilaženja konceptualnih razlika u pogledu rješavanja pitanja državne imovine, te da ovlasti Komisiju da nastavi svoj rad na izradi odgovarajućeg nacrta zakona na osnovu sporazuma između vlada nakon što bude postignut.