BiH
98

Prostor bivšeg logora Trnopolje noćas je mjesto sjećanja i suočavanja

Anadolija
Foto: D. S./Klix.ba
(Foto: Davorin Sekulić/Klix.ba)
Pedesetak građana Prijedora, ali i drugih gradova Bosne i Hercegovine i regije prisustvuje večeras programu sjećanja na koncentracioni logor Trnopolje, jedan od tri zloglasna logora na području prijedorske opštine kroz koji su u periodu od maja do novembra 1992. godine prošle na hiljade logoraša, izvještava reporter agencije Anadolija (AA).

Svjetska javnost saznala za postojanje logora Trnopolje na današnji dan, 5. avgusta 1992. godine, nakon što su novinari ITN-a otkrili njegovo postojanje.

Prisutni će večeras na simboličan način obilježiti tužnu godišnjicu tako što će provesti noć u autentičnom prostoru bivšeg logora, a kako bi evocirali sjećanja na događaje iz 90-tih kada su upravo na tom mjestu boravili zatočenici.

Druženje je započelo debatom autora knjige "Suđenja za ratne zločine u Bosni i Hercegovini" Gorana Šimića i prisutnih o događajima iz 1992. godine, ali i odvijanju događaja nakon toga.

Šimić je za agenciju Anadolija kazao da se ljudi žele sjećati i razgovarati o onome što se dogodilo.

“Ovdje smo svjedočili da imamo ljude iz svih etničkih grupa i svih krajeva BiH koji jednostavno ne žele prihvatiti nekakvo mišljenje da bismo mi to sve trebali zaboraviti i sve to gurnuti negdje u pozadinu, a okrenuti se nekakvom ekonomskom razvoju i nekakvoj svijetloj budućnosti. Nema svijetle budućnosti dok se mi ne suočimo sa onim što se dogodilo jer mi imamo žive ljude, koji su bili žrtve ovoga logora”, pojasnio je Šimić.

Šimić svojim djelom nastoji doprinijeti normalizaciji postkonfliktnog društva, dajući odgovore na pitanja koja se direktno tiču marginalizacije bh. društva, ''nastale kao derivat prošlih dešavanja'', stavljajući akcent na dvije grupe - "žrtve" i "zločince".

Šimić kaže da su razgovori koje je vodio protekli tako da je on stvorio dojam da mišljenja idu iz nekakve želje da se nešto promijeni, ali bez jasne vizije kako da se to učini.

“Mi trošimo 20 godina mira u BiH. Pokušali smo razne stvari, radimo razne aktivnosti. Međutim, činjenica je izgleda da, gledano iz perspektive žrtve, ona nisu dala dovoljne rezultate i nisu ponudila žrtvama ono što bi oni htjeli. Možda bismo mi kao društvo trebali jednom za svagda pitati žrtve šta oni misle i šta osjećaju, a ne praviti se pametni i davati im ono što mislimo da im je potrebno”, dodao je Šimić.

Među prisutnima su i članovi NVO ''Žene u crnom'' iz Beograda.

Predsjednica organizacije Staša Zajović kazala je za Anadoliju da je ovo za njih prvenstveno jedan ljudski čin, moralna dužnost i građanska odgovornost da budu na ovakvim mjestima, pogotovo jer znaju odakle dolaze, iz koje države dolaze.

“Mi znamo da je ta država, mislim na Srbiju, odgovorna i da je izvršila agresiju na BiH, da je organizovala, održavala, pružila svaku vrstu vojne, finansijske, političke podrške onima koji su izvršili bezbrojne zločine”, pojasnila je Zajović.

Prema njenim riječima, njihova obaveza je da izraze saosjećanje i solidarnost sa onima koji su pretrpjeli užasne patnje i da im izraze njihovo najdublje divljenje zato što su odlučili da se bore za pravdu.

“Tu smo na zajedničkom putu, da stvaramo jednu kulturu mira, pravde, povjerenja”, istakla je Zajović.

Večeras će biti upriličena i dodjela Međunarodne nagrade za borbu protiv poricanja genocida Udruženja Prijedorčanki “Izvor”.

Dobitnik nagrade je udruženje "Žene u crnom". Za ovo beogradsko udruženje to je "važna politička i moralna činjenica".

“Od brojnih nagrada koje smo mi dobili na međunarodnom planu, mislim da je ovo jedna od onih koja pokazuje da smo mi jedni drugima jako, jako važni i da smo jedni drugima oslonci i da smo to bili onda kada nismo mogli da računamo ni na koga drugog, ni na međunarodnu zajednicu, a najmanje smo mogli da računamo na države iz kojih dolazimo”, kazala je Zajović.

Organizator večerašnjeg događaja je organizacija “Optimista 2004” uz podršku i organizaciju Udruženja Prijedorčanki “Izvor”.