Profesorica Halima Resić dobila prestižnu nagradu za oblast jugoistočne Evrope
Dobiti ovakvo priznanje na kongresu kojem je prisustvovalo približno 300 nefrologa je velika stvar, govori nam Resić.
"Sama činjenica da je ovakvu nagradu dobio neko iz BiH na prijedlog kolega iz regije je jako važna stvar. To je osjećaj koji se ne može opisati. Prije svega sam sretna i zadovoljna jer ovo nije samo nagrada za mene, nego je i promovisanje bh. nefrologije, a pogotovo medicine naše zemlje. Kada dobijete takvo priznanje od kolega, mislim da je to vrhunac u karijeri", priča Resić.
Zahvaljuje se svim kolegama iz Udruženja nefrologa, jer je njihov doprinos bio iznimno važan u cijeloj priči. Smatra da su nefrolozi ovakvo nešto zaslužili prije svega svojim znanjem, a zatim i organizacijom različitih kurseva i edukacija kojima su podizali svijest javnosti o oboljenjima bubrega.
"Posebno mi je drago što u posljednjih 20 godina, koliko postoji i Udruženje, povezali struku i pokazali da ona može biti iznad politike", dodaje.
Udruženje daje sve od sebe kako bi osvijestili ljude o bubrežnim oboljenjima. Međutim, bez kvalitetnog zdravstvenog sistema ne može raditi još više, ističe naša sagovornica.
"U ovakvoj državi zdravstveni sistem nije idealan. Mi nemamo program prevencije bubrežnih oboljenja, što je krucijalno. Predviđa se da će do 2030. godine biti 47 posto više stanovništva starijih od 65 godina, a bubrezi sa starošću oboljevaju. Možete biti i najzdraviji, ali to je jedan neminovan fiziološki proces. Mi kao struka nastojimo razviti preventivne programe", kaže.
Mišljenja je da je prevencija krucijalna, pogotovo u Bosni i Hercegovini gdje je stopa doniranja bubrega veoma niska.
"Mediji su ključni u programu prevencije, jer ona kreće od primarne zdravstvene zaštite, od ljekara porodične medicine. Potrebno je obratiti pažnju na sve rizične skupine: pacijente koji imaju šećer, pacijente sa hipertenzijom te one sa preko 65 godina starosti. Čak i ako njihovi nalazi pokazuju da im bubrezi funkcionišu bez problema, treba da urade screening na oboljenje bubrega", nastavlja profesorica Resić.
U Bosni i Hercegovini i dalje ima mnogo predrasuda kada je u pitanju doniranje bubrega. I tu su, kaže Resić, krucijalni mediji kada je u pitanju razbijanje istih.
"Moram naglasiti da Donorska mreža BiH i Udruženje dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH kontinuirano i permanentno radi i organizuje tribine širom cijele države. Kroz to smo vidjeli kako je to još uvijek nepoznata tema za mnoge. Zašto? Zato što mi nismo u kontinuitetu prisutni. Doniranje organa i donorska mreža bi trebali da su dio normalnog zdravstvenog sistema, da predstavlja dio zdravstvenog sistema i da aktivno učestvuje u tome", kaže Resić.
Kod nas je situacija drugačija, nastavlja. Donorska mreža postoji većinski zahvlajujući entuzijazmu aktivista. Naša sagovornica ističe kako se nada da će u budućnosti uspjeti ostvariti još projekata koji će voditi ka većoj edukaciji stanovništva BiH o ovim oboljenjima te promjenama u zdravstvenom sistemu.
Na koncu ističe kako je izrazito sretna zbog nagrade koju je dobila, te kako smatra da je to tračak sunca i jedna lijepa vijest koja je došla u pravo vrijeme, onda kada je previše nekih lošijih prešlo u prvi plan.
