{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Prije rata situacija bila mnogo gora: Ugalj i neplanska gradnja glavni uzrok zagađenosti zraka

5.12.2015. u 21:09
126
154
Prije rata situacija bila mnogo gora: Ugalj i neplanska gradnja glavni uzrok zagađenosti zraka
126
Prije rata situacija bila mnogo gora: Ugalj i neplanska gradnja glavni uzrok zagađenosti zraka
Jedno od nezaobilaznih obilježja zimske sezone u našoj zemlji su smog i zagađenje zraka. Kako je za Klix.ba potvrdio Martin Tais, dugogodišnji stručnjak za kvalitetu zraka i klimatske promjene, situacija nije ništa bolja bila ni sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
Kako nam je objasnio Tais, stručnjak za kontrolu kvalitet zraka s tridesetpetogodišnjim iskustvom, u Sarajevu je koncentracija prašine povišena, a to je standardni problem našeg glavnog grada u zimskim uslovima.

"Prosječna izmjerena količina prašine i u ovoj godini iznosi oko 160-180 mikrograma po metru kubnom, što i nije ništa naročito za ovo doba godine. To je standardno povećanje", objasnio nam je Tais.

Kako je istakao, slična je situacija i u Tuzli i Zenici. Međutim, prema njegovim riječima, situacija je u prošlosti bila mnogo gora, te da smo se počeli kretati u pogrešnom smjeru kada je u pitanju zagađivanje zraka i očuvanje prirode uopšte.

Foto: Davorin Sekulić/Klix.ba
Foto: Davorin Sekulić/Klix.ba


Zbog konstantnog povećanja cijena plina, građani glavnog grada sve češće se vraćaju grijanju na ugalj, koji je prema Taisu, u prošlosti bio jedan od glavnih zagađivača zraka.

"Prosječne vrijednosti zagađenja zraka prašinom tokom sedamdesetih godina iznosila je redovno više od 1000 mikrograma prašine po metru kubnom. Uglavnom je tome doprinosio loš i nekvalitetan ugalj koje naša domaćinstava koriste. Zbog toga su potrošeni milioni kako bi se uvelo plinsko grijanje", rekao je Tais.

Prema Taisu, i neplanska gradnja jedan je od razloga zbog čega se zagađujuće čestice zadržavaju u zraku.

"Neplanska gradnja dovela je do toga da vjetar ne može pomjeriti te čestice. Da vjetar nema prepreka, te čestice bi u vrlo kratkom roku bile oduvane, te ne bi dolazilo do ovolike koncentracije. I loša putna infrastruktura također je uzela svoj danak. Zbog velikih gužvi osuđeni smo na duže vožnje automobilom, a samim tim i veću emisiju štetnih plinova. Ovo je najbolja ilustracija poznate fraze 'Kako se odnosimo prema prirodi, tako nam priroda i vraća'", smatra ovaj stručnjak.

Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba
Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba


Na kraju razgovora, dodao je kako se svi trebamo uključiti kako bi zaštitili prirodu.

"Primjerice možemo se dogovoriti s komšijom da jednim automobilom idemo na posao. Odnosno da jedne sedmice vozi jedan, a druge sedmice drugi. Tako, osim što bi uštedjeli novac za gorivo, upola bi smanjili emisiju koju bi inače proizvela ta dva automobila", savjetuje Martin Tais.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: