{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Preinačena prvostepena presuda

S
21.3.2011. u 16:36
0
0
Preinačena prvostepena presuda
0
Preinačena prvostepena presuda
Apelaciono vijeće Suda BiH preinačilo je prvostepenu presudu izrečenu za zločine u Kalinoviku, te je Ratka Bundala i Neđu Zeljaju pravomoćno osudilo na ukupno 37 godina zatvora, dok je odredilo ponovno suđenje Đorđislavu Aškrabi.
Ratko Bundalo, bivši komandant Taktičke grupe Kalinovik, osuđen je na 22 godine dugotrajnog zatvora, a Neđo Zeljalja, komandir Stanice milicije u Stanici javne bezbjednosti (SJB) u tom gradu, na 15 godina zatvora jer su od maja 1992. do marta 1993. godine naredili i izvršili progon Bošnjaka s tog područja.

Odlukom Apelacionog vijeća, prvostepena presuda u odnosu na Đorđislava Aškrabu se ukida u oslobađajućem dijelu, te se određuje održavanje ponovnog pretresa. Aškraba je nepravomoćno bio oslobođen krivice za zločine počinjene od jula do augusta 1992. godine u logoru "Barutni magacin", a koji su uključivali i ubistva zatočenika.

Istom presudom Sud BiH je krajem decembra 2009. godine nepravomoćno osudio Bundala na 19, a Zeljaju na 15 godina zatvora.

Nakon izrečene presude, žalbe je uložilo Tužilaštvo BiH i Odbrane Bundala i Zeljaje. Apelaciono vijeće je te žalbe djelimično uvažilo, te 18. marta 2011. godine donijelo pravomoćnu presudu.

Bundalo i Zeljalja zajedno su pravomoćno osuđeni za zarobljavanje oko 500 civila s područja Jeleča (općina Foča) i Gacka koji su izvjestan vremenski period bili zatočeni u Osnovnoj školi "Miladin Radojević" u Kalinoviku, kao i jer su koristili nekoliko muškaraca kao vozače za otklanjanje, mina čime su ih izlagali smrtnoj opasnosti i psihičkim patnjama.

Pravomoćno su osuđeni i za paljenje bošnjačkih sela na području Kalinovika, te razmjenu žena zatočenih u školi "Miladin Radojević" za poginule srpske vojnike u rejonu Jakomišlju.

"Razmjenu su organizovali na takav način da su žene morale, izlažući se smrtnoj opasnosti sa borbene linije izvući poginule srpske vojnike i iste donijeti na mjesto razmjene, nakon čega su sa djecom mogle preći na teritoriju pod kontrolom Armije BiH", stoji u presudi Apelacionog vijeća.

Zeljaja je osuđen da je od juna do najmanje septembra 1992. godine učestvovao u formiranju i obezbjeđivanju funkcionisanja zatvora u školi „Miladin Radojević” gdje je bilo zatvoreno oko 300 civila koji su bili izloženi silovanjima, ubistvima, nečovječnom postupanju i raznom fizičkom i psihičkom zlostavljanju i ponižavanju.

Apelaciono vijeće je zaključilo da je Zeljaja bio nadređen stražarima koji su radili na obezbjeđenju zatvora u školi u Kalinoviku, te da je "bio upoznat sa zločinima u kojima su učestvovali njegovi podređeni i druge osobe“.

Bundalo je u julu i augustu 1992. godine, kako stoji u pravomoćnoj presudi, aktivno učestvovao u formiranju i funkcionisanju logora "Barutni magacin" u Kalinoviku u kojem je bilo zatvoreno bošnjačko muško civilno stanovništvo.

Muškarci iz tog logora su, kako stoji u presudi, 5. augusta 1992. godine odvođeni u grupama i ubijani na različitim lokacijama, uključujući i mjesto Ratina gdje ih je 24 spaljeno, a samo jedan zatočenik je preživio.

"Vojnici Pere Eleza odveli su tog dana u poslijepodnevnim satima preostale zatvorenike, koje su vezali žicom, natovarili ih na tri kamiona, te ih u pratnji policijskog vozila sa rotacijom dovezli do mjesta Ratine, opština Foča, gdje su iz posljednjeg kamiona izveli 24 zatočenika u koje su pucali iz vatrenog oružja i potom polili benzinom i zapalili", stoji u presudi.

Odlukom Apelacinog vijeća, Bundalo je, između ostalog, oslobođen optužbe za učešću u formiranju i obezbjeđenju funkcionisanja zatvora u školi „Miladin Radojević“ u Kalinoviku, dok je Zeljaja oslobođen optužbe da je sudjelovao u formiranju i funkcionisanju logora „Barutni magacin“.

Zeljaja je oslobođen optužbe i za odvođenje i ubistva muškaraca iz tog logora 5. augusta 1992. godine, dok su obojica optuženih oslobođeni optužbe za ubistva civila u augustu 1992. godine koja su počinili nepoznati pripadnici "Srpskih oružanih snaga“, kao i za odvođenje grupe žena iz škole u Kalinoviku na farmu "Pavlovac“ gdje su silovane.

Bundalo i Zeljaja pravomoćno su osuđeni za zločine protiv čovječnosti.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: