Richard Mole, koji je od septembra do decembra 1992. godine obavljao poslove višeg vojnog posmatrača snaga Ujedinjenih nacija (UN) u Sarajevu, pojasnio je da je uloga posmatrača bila da "nadziru lokacije i djelovanje teškog naoružanja" u okolini grada.
"U samom gradu imali smo slično zaduženje, ali to nije bilo tako važno, jer je bilo znatno manje teškog naoružanja na strani Predsjedništva BiH u odnosu na srpsku stranu. Armija BiH imala je izuzetno ograničen broj teškog naoružanja", dodao je Mole.
Svjedok je kazao da je srpska strana u BiH "ostvarila dugotrajnu opsadu Sarajeva" kako bi se mogao vršiti pritisak na grad u cilju ispunjenja ciljeva na drugim lokacijama.
"U gradu koji je bio pod opsadom kroz tako dug vremenski period buka nikada nije prestajala, tako da bismo mi u svojim izvještajima napisali da je bio miran dan ako bi približno 100 granata palo na grad. Prilično aktivan dan bi bio kada bi na grad palo između 400 i 500 granata, a izuzetno mnogo djelovanja je 600 ili više granata", kazao je Mole.
Karadžiću se kao vrhovnom komandantu oružanih snaga Republike Srpske pred ICTY-em sudi za genocid, zločine protiv čovječnosti te širenje terora među civilnim stanovništvom Sarajeva provođenjem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja između 1992. i 1995. godine.
U optužnici stoji da su snage VRS-a granatirale i otvarale snajpersku vatru na civile dok su obavljali svakodnevne aktivnosti, pa je tako ubijeno i ranjeno na hiljade civila oba spola i svih uzrasta, uključujući djecu i starije osobe.
Tužilaštvo ICTY-a smatra da su ljudi ranjavani i ubijani u vlastitim domovima, a s obzirom da u gradu nije bilo plina, struje ili tekuće vode, ljudi su bili prisiljeni izlaziti iz svojih domova, što je povećavalo rizik od smrti.
Mole, koji je iskaz dao u korist haškog tužilaštva, dodao je kako smatra da u Sarajevu nikada nije postojalo "pravo primirje", jer bi se uvijek u roku od nekoliko dana od potpisivanja takvih dokumenata tenzije povećavale.
"Ne mogu da počnem objašnjavati koliko puta sam ja lično, kao i drugi vojnici, izložen direktnoj vatri. Gdje god da ste išli i šta god radili, bili ste neprestano zabrinuti da će se taj put na kojem se nalazite okončati. Ako je bilo tako za mene, onda unutar vrlo naseljenih područja grada, gdje nije bilo izbora i moralo se živjeti, taj strah je bio ogroman, i on je prožimao sve", pojasnio je Mole.
Odgovarajući na unakrsna pitanja optuženog Karadžića, svjedok je rekao da su i Bošnjaci i Srbi nekada "djelovali u cilju provociranja odgovora suprotne strane", te dodao da smatra kako su međunarodni mediji u BiH često imali antisrpski pristup ratu.
"Uvijek me brinulo da su dokazi koje određene medijske kuće koriste veoma slabi, i lično sam uvjeren da je postojao izražen antisrpski pristup cijelom sukobu u medijima, a možda i u širim okvirima, sve do visoko rangiranih političara s kojima sam se sastajao u Sarajevu", kazao je Mole.
Unakrsno ispitivanje Ekrema Suljevića, koji je sa svjedočenjem počeo 21. jula ove godine, nije okončano jer svjedok nije mogao pristupiti Sudu, te su iz haškog tužilaštva najavili da će njegovo saslušanje biti nastavljeno 27. augusta.
Karadžić bi trebalo da okonča ispitivanje svjedoka Molea na narednom ročištu u srijedu, 18. augusta, prenio je Justice Report.
Esma Numanović čini ljepšu stranu bh. muzike: Vjerujem da će moje pjesme doći tamo gdje je potrebno
