{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Politički (kobajagi) marketing u BiH - Ko ima veći

4.10.2012. u 20:45
71
Politički (kobajagi) marketing u BiH - Ko ima veći
71
Politički (kobajagi) marketing u BiH - Ko ima veći
Srce su i drugi komunicirali
Imala sam čast slušati predavanje jednog uvaženog profesora dok nam objašnjava razliku između ljudi i stolica. Parafrazirat ću. Ljudi su subjekti i oni su po prirodi stvari subjektivni, stolice su objekt, pa su one objektivne. Ne može čovjek biti objektivan, on je subjektivan ma koliko se trudio da ne bude. Dakle, dozvolite mi da budem subjektivna, do krajnjih granica.
Uvaženi Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je glavni lik agresivne oglašivačke kampanje "Kupujmo domaće, kupujmo srcem", koja je koštala tričavih 671.888,00 KM (izvor: CIN). Da li je potrebno istaći da je sa marketinške strane korištenje lika (i djela) spomenutog ministra u spomenutoj kampanji totalni promašaj? Po svom cilju, takva kampanja bi trebala targetirati sve stanovnike naše domovine (ili Federacije BiH, jer je investitor Federalno ministarstvo), neovisno o njihovoj stranačkoj, etničkoj, nacionalnoj vjerskoj, polnoj, rasnoj ili nekoj drugoj pripadnosti. S tim u vezi, pravi potez bi bio koristiti poštovane ljude iz kulturnog, sportskog i javnog života kao glasnogovornike kampanje, te razmisliti koju konkretnu osobu odabrati za koju regiju. No, vrli ministar je odlučio da njegov lik i djelo budu reprezent poštovanih ljudi iz kulturnog, sportskog i javnog života naše domovine. Ministar nije vodio računa da kampanja sa njegovim likom neće izazvati očekivane pozitivne reakcije (kupovinu domaćih proizvoda) kod građana koji nisu "a priori" simpatizeri stranke iz koje dolazi… Ipak, ministar nas je kroz sredstva informiranja uvjerio da su namjere kampanje časne i poštene. Pa dobro, hajde, ljudi griješe.

Kampanje Fedaralnog ministarstva i stranke Radom za boljitak (Foto: Klix.ba)
Kampanje Fedaralnog ministarstva i stranke Radom za boljitak (Foto: Klix.ba)

I mogli bismo i zaboraviti ovu "grešku", da se kampanja Federalnog ministarstva nije idelano uklopila u predizbornu kampanju za lokalne izbore. I možda bi ovo bio samo zlobni komentar da stranka kojoj naš vrli ministar sa početka priče pripada također kao osnov komunikacije nema riječ "srce". Ministar je čak objasnio važnost srca u kampanjama i ideji stranke kojoj pripada, kao i da je puka slučajnost što je Ministarstvo na čijem je čelu uvidjelo važnost emocija i srca prilikom donošenja odluke o kupovini. E, pa Ministre, niste jedini koji komuniciraju srce (Slika 1). Ono što je još interesantnije je da je spomenuta stranka jedina koja nije koristila princip "potjernice" u svojoj outdoor kampanji. Pa zašto bi? Imaju kampanju sa likom Ministra (plaćenu novcem poreskih obveznika), koju su još dodatno ojačali kampanjom koja komunicira stranačku pripadnost.

Sve ovo navodi na zaključak da je predizborna kampanja spomenute stranke finansirana mojim, tvojim i vašim novcima. Cijela situacija je došla od Centralne izborne komisije, koja je to indolentno objasnila kroz činjenicu da je kampanju "Kupujmo domaće, kupujmo srcem" platilo Ministarstvo, a ne politička partija i da, s obzirom na to da ne postoji dokaz kako iza kampanje stoji stranka, tu nema ništa sporno.

Moj profesor sa početka priče je spomenuo još nešto: "If it looks like shit, smells like shit, and feels like shit, you don't have to actually eat it to know it's shit". Možda CIK može izvući pouku.

Na zapadu ništa novo


Da se ne bi činilo da ova trilogija kritikuje sve stranke osim jedne, dozvolite mi da napišem nekoliko redova i o političkoj partiji koja je na prošlim lokalnim izborima dobila dva od četiri načelnika sarajevskih općina, o partiji koja je pobijedila na Općim izborima 2010.

Nije da su oni šta strašno (marketinški) zgriješili tokom ove kampanje (osim što na jednak način komuniciraju sa penzionerima i tinejdžerima i što im se potkrala gramatička greška na outdooru, ako je to samo), ali nisu ponudili ništa novo, ništa inovativno, ništa drugačije. Sve već viđeno! Sve već znano! Ista kreativna rješenja, sintaksički jednaki slogani…samo su fotografije ljudi djelomično promijenjene. Jednom riječju dosadno! A izborni marketing bi trebao biti sve, ali ne dosadan. Razumijem da postoji ona stara narodna: "Ne mijenjaj konja koji dobija utrku“, ali gospodo, u marketingu ta izreka ne važi. U marketingu je na snazi: "Moraš trčati najbrže što možeš da bi ostao u mjestu". A vi ste, gospodo, sebi priuštili luksuz da sjedite i gledate.

Gdje su drugi, a gdje smo mi?


Franklin Delano Roosevelt je prvi još 1932. iskoristio medije (radio) u predizbornoj kampanji, Bill Clinton je bio prvi veliki marketar dajući mogućnost običnom čovjeku da napravi promjene učestvujući u kampanji, a Barack Obama je pravi primjer političara koji je, koristeći informacionu tehnologiju i društvene mreže, dobio izbore. Barack Obama je napravio revoluciju u političkom marketingu, odbivši velike kompanije i njihove donacije, a prihvativši donacije "običnih građana" koji su, donirajući po minimalno pet dolara, omogućili najveći budžet u historiji političkog marketinga trošen u kampanji kojom su SAD dobile prvog crnog predsjednika. Da, upravo iz političke arene dolazi najveći marketar današnjice, njegovo ime je Barack Obama. On je svoju izbornu kampanju (2008.) premjestio na internet i društvene mreže s ciljem snižavanja troškova i izbjegavanja zakupa skupih televizijskih termina. Kroz jednostavnost i minimalizam se približio "običnim" ljudima, bez izdizanja iznad normalnog svijeta, prikazujući se onakvim kakav u prirodi doista jeste, bez prevelikog retuširanja. Zar nije jednostavno? Čini se da su strategije već kreirane, samo ih treba prilagoditi našem podneblju i primijeniti.

A do tada... Dragi sugrađani, sretan vam dan kada vi donosite odluku! Samo budite oprezni, reklamacija je moguća tek za četiri godine.

Prvi dio analize možete pročitati ovdje, a drugi ovdje.

Selma Kadić je viši asistent na Katedri za marketing Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. Završila je dodiplomski studij na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, postdiplomske studije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a trenutno priprema doktorat na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani. Objavila je više naučnoistraživačkih radova iz područja političkog marketinga, a danas se bavi istraživanjima iz prodaje i ponašanja potrošača.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: