{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Pola godine od nesreće u jami Raspotočje: Slike stradanja rudara još uvijek su prisutne

8.3.2015. u 12:33
105
17
Pola godine od nesreće u jami Raspotočje: Slike stradanja rudara još uvijek su prisutne
105
 
Cijela Bosna i Hercegovina je 8. septembra prošle godine bila u žalosti zbog pogibije pet rudara jame Raspotočje u Zenici. Na današnji dan prije pola godine klanjana je dženaza Hajrudinu Bradarcu, Mehmedu Dizdareviću, Mehmedaliji Haliloviću, Fahiru Halaču i Fejzi Isakoviću.
U razgovoru za Klix.ba trojica rudara su ispričali svoje priče o tome kako su se vratili na posao, kakav je period iza njih i da li očekuju svjetlije dane za sve rudare. Posljednje čega se sjećaju nakon nesreće jeste prasak, a zatim buđenje iz nesvijesti.

Zahid Hasanbegović je jedan od starijih rudara u Raspotočju, a imao je sreću da nije bio u jami kada je poginulo njegovih pet kolega. U razgovoru za Klix.ba je kazao kako su uslovi u rudniku nakon šest mjeseci puno bolji i da je sigurnije i lakše raditi.

"Situacija je sada mnogo bolja nego prije nesreće. Puno smo pliće u jami nego što smo bili i samim tim je sigurnije, lakše i ima manje povreda. Ljudi se puno ljepše osjećaju i nisu napeti prije posla. Sada se ljudi šale, dok toga prije nije bilo. Bili su istraumirani, ali sada je bolje", kazao nam je Hasanbegović.

Foto: Elmedin Mehić/Klix.ba
Foto: Elmedin Mehić/Klix.ba


U njegovoj brigadi nema niko od rudara koji su preživjeli nesreću, međutim, svi su svjesni da rudarima koji su preživjeli nije lako.

"Ima kolega koji su se vratili i koji rade, sad ono kako kažu, 'sto ljudi sto ćudi'. Neko to podnosi lakše, neko teže, neko je psihički jači, neko slabiji, ali to je sve individualno od osobe do osobe i oni sami znaju kako je njima. Oni se mogu smijati, ali su preživjeli velike traume i ja im se divim", dodao je Hasanbegović.

Rudari u jami Raspotočje su nakon nesreće počeli sa novim kopovima na drugim mjestima gdje je bilo kamenja i bilo je teško doći do rude. Zbog toga je proizvodnja u početku bila smanjena. Sada je puno bolje pa su rudari uspjeli ostvariti proizvodnju za dva mjeseca unaprijed od predviđenog plana.

Foto: Elmedin Mehić/Klix.ba
Foto: Elmedin Mehić/Klix.ba


Težak povratak u jamu, vraćanje starih slika nesreće



Jedan od rudara koji je preživio nesreću i vratio se na posao je Muhamed Šabić iz Zenice. Prošao je tretman liječenja mentalnog zdravlja, a 5. januara samovoljno se vratio u Raspotočje. U razgovoru za naš portal je kazao kako nije bilo lako vratiti se u jamu. Sa svakim korakom javljale su se stare slike nesreće u kojoj su stradale njegove kolege.

Foto: Elmedin Mehić/Klix.ba
Foto: Elmedin Mehić/Klix.ba


"Vratio sam se svojom voljom, prekinuo sam bolovanje smatrajući da će neke stvari biti riješene po pitanju mog statusa u RMU 'Zenica', ali eto opet sam dobio ugovor na šest mjeseci. Nije ništa ispoštovano, ali moje je raditi i boriti se za svoju porodicu i djecu. Inače, po ko zna koji put pričam da nas je devetero u kući i niko ne radi zbog čega sam bio primoran da se vratim i radim", kazao je Šabić, te dodao:

"Sada nije nimalo jednostavno sići u jamu. Moj prvi silazak nakon nesreće, 5. januara, bio je težak. Vraćale su se slike sve svega onoga što nas je zadesilo, tragedije u kojoj se našlo pet rudara, ali dalje se mora živjeti."

"Kažnjeni smo plaćama"



Rudari koji su doživjeli nesreću u proteklih šest mjeseci prošli su kroz tretman organizovanog liječenja mentalnog zdravlja, a u susret im je izašao i Sindikat i Uprava koji su odgovorili njihovim zahtjevima. Što se tiče finansijske pomoći, nekoliko dana nakon nesreće su dobili po 30 KM od Sindikata, 100 KM od Uprave RMU "Zenica", a oni koji su odlučili prekinuti bolovanje i vratiti se poslu dobili su još po 200 KM.

Foto: Elmedin Mehić/Klix.ba
Foto: Elmedin Mehić/Klix.ba


"Mi trebamo voditi računa o sebi, a tek onda da Uprava i drugi vode računa o svemu tome. Ljut sam jer živimo u 21. vijeku, a kopamo po starim metodama. Kažnjeni smo plaćama koje su katastrofa u rudniku Raspotočju u odnosu na druge rudnike. Treba provjeriti kolike su plate rudara u drugim rudnicima i da ne pričam dalje za koliku mizeriju rudar silazi u Raspotočju i zarađuje komad hljeba za svoju porodicu", dodao je Šabić.

Postoji vedrina i pozitivna atmosfera



Dvadesetosmogodišnji Almir Tabaković na posao se vratio samo dva mjeseca nakon nesreće koju je preživio. Kako je kazao, današnji silazak u jamu mnogo je sigurniji i vedriji nego što je to bilo prije nekoliko mjeseci.

"Privikavanje je bilo teško, ali ide na bolje. Uspjeli smo savladati strah. Na posao sam se vratio 19. novembra 2014. godine i sada je silazak dosta drugačiji jer se zna da se ide u sigurniji dio i pliće dubine", kazao je Tabaković.

Kao i Hasanbegović, Tabaković je mišljenja da je atmosfera među rudarima pred silazak u jamu mnogo opuštenija i pozitivnija.

"Dosta je lakše raditi, pošto je to plića i sigurnija jama. Uglavnom ima mehanizacija, dolaze novija postrojenja i urednije je nego prije. Rudari ko rudari, sada sve ide kroz šalu, lakšim i jednostavnijim putem", dodaje Tabaković.

Foto: Elmedin Mehić/Klix.ba
Foto: Elmedin Mehić/Klix.ba


Predsjednik Sindikata Rudnika mrkog uglja (RMU) Zenica Mehmed Oruč za Klix.ba je kazao da je Sindikat pomogao koliko je mogao preživjelim rudarima, te porodicama stradalih komorata.

Članovima porodica, koji su to željeli, je bilo omogućeno i zaposlenje u okviru RMU Zenica, a uručena im je i pomoć nakon nesreće.

Iz Tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona su istakli da je još uvijek u toku detaljno pregledavanje sadržaja izvještaja kojeg je glavni federalni rudarski inspektor Nuraga Duranović uputio 29. novembra prošle godine.

Rudari se nadaju da će jednog dana i za njih doći vedriji dani, kada će se vrednovati njihov rad, kada će plaće biti ravnopravne, kada će dobiti mehanizaciju i ispunjavati normu.

Nadaju se da će sa mnogo više vedrine i sreće silaziti u jamu nego što to rade danas. Do tada, nakon prozivke, zaduživanja lampi i silaska u jamu, radit će u uslovima koji nisu ni blizu onih u kojima bi trebali raditi rudaru u 21. stoljeću.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: