Članica Komisije Dijana Andrić je kazala da tog zakona u BiH nema niti postoji bilo kakva pravna regulativa koja priznaje i odobrava volonterizam kao dobrovoljni rad.
Prema njenim riječima, u sadašnjoj legislativi postoji volonterizam u obliku pripravničkog staža koji mladi moraju obaviti kako bi stekli određeno zvanje ili mogućnost za posao, što se ne može smatrati onim oblikom doborovoljnog rada koji rade mladi u različitim organizacijama na dobrobit drugih.
Istaknula je kako je zbog toga potrebno donijeti određene propise koji će definirati volontera kao osobu koja dobrovoljno radi kako bi drugi imali od toga koristi, a on sam skoro nikakve koristi.
- Ipak, ne može se reći da volonter nema koristi, jer svaki mladi čovjek koji volontira stječe određene radne navike, samopouzdanje, uči, stječe razna iskustva, usmjerava svoju energiju ka pozitivnim stvarima što je bitno za mlade ljude, kazala je Andrić.
Ovim zakonom, pored definicije volontera, trebala bi biti definirana prava volontera prema Zakonu o radu, volontiranje i porezni propisi, prava volontera prema zakonima o mirovinskom i zdravstvenom osiguranju, uloga i status volontera iz inostranstva.
Član Komisije Živorad Kovačević je, govoreći o aktivnostima na izradi dokumenta omladinske politike u BiH, kazao da je do sada objavljen javni poziv omladinskim organizacijama koje žele da učestvuju u izradi ovog dokumenta, te da su se prijavile 23 organizacije iz cijele BiH.
Napravljen je javni poziv partnerske organizacije - Njemačkog društva za tehničku saradnju GTZ svim zainteresiranim kompanijama ili konzorcijumima da iskažu svoj interes za pružanje usluga izrade studije „Analize stanja mladih i omladinskog sektora u BiH“.
- Dosad smo imali niz analiza, ali želimo da imamo pravilne i jasne rezultate, jasne pokazatelje na osnovu kojih ćemo da stvaramo dokumet omladinska politika BiH od 2008. do 2013. godine, kazao je Kovačević.
