{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Papa Franjo je prvi papa iz reda isusovaca: Svećenici koji pomažu siromašnima i bolesnima

3.6.2015. u 17:36
25
116
Papa Franjo je prvi papa iz reda isusovaca: Svećenici koji pomažu siromašnima i bolesnima
25
Dolazak pape Franje u Sarajevu posebno raduje pripadnike reda Družbe Isusove, poznatije kao isusovci, kojima pripada i sam papa. Ovaj red svećenika razlikuje se od ostalih po tome što su posebno naklonjeni siromašnima i za razliku od ostalih, polažu zavjet poslušnosti papi.
Isusovci predstavljaju jedan od najbrojnijih redova Katoličke crkve. U svijetu ih ima blizu 17.000 hiljada, a gledano kroz historiju, njihovi članovi su bili poznati, inteligentni i obrazovani ljudi poput Nikole Kopernika, Ruđera Boškovića, Honorea de Balzaca, Renea Descartesa, Galileja Galileja...

Papa iz naroda



"Dolazak pape je poseban događaj za katolike, a posebno za nas isusovce. U Evropi je posjetio samo dvije zemlje - Albaniju i Tursku. On ide tamo gdje osjeća da je potrebno pomoći, ohrabriti i pozvati ljude na mir i zajedništvo. I samo geslo posjete Sarajevu 'Mir vama' je ono što je Isus rekao svojim učenicima kada je uskrsnuo. To je veliki događaj za nas jer dolazi papa koji pripada Družbi Isusovoj i on je prvi papa iz tog reda", rekao je u razgovoru za Klix.ba Krešimir Djaković, župnik sarajevske župe Crkva sv. Ignacija.

Župnik Djaković rekao je da je posebno ponosan što je papa Franjo izabrao upravo BiH pored svih drugih evropskih zemlja jer do sada je bio samo u Albaniji i Turskoj.

"On ide tamo gdje osjeća da je potreban. Želi pomoći i ohrabriti, pozvati ljude na mir i zajedništvo, što i samo geslo govori 'Mir vama'. To je ono što je Isus rekao svojim učenicima kada je uskrsnuo. Papa je bio poznat po tome što se, i dok je bio nadbiskup Buenos Airesa, družio sa običnim ljudima, vozio se gradskim saobraćajem, volio ljude, dolazio im i tražio ih pogotovo na rubu gradova i siromaštva, zaboravljene i napuštene", rekao je dodavši kako se očekuje da će papa Franjo upravo takve ljude obići i u Sarajevu i možda na taj način izaći iz protokola.

Ističe kako je papa uvijek govorio kako treba ići ljudima, a ne čekati da oni dođu, pomoći im i pružiti ljubav.

Papa Franjo iako je Isusovac uzeo je ime Franje Asiškog koji je osnovao red Franjevaca jer se upravo oni zavjetuju na siromaštvo. Ovim je, ističe Djaković, pokazao da je blizak ljudima koji su u najvećoj potrebi i od svih zaboravljeni.

O redu isusovaca



Red Družbe Isusa osnovao je 1540. godine Sveti Ignacije Loyola, čiju je svetost papa Ivan Pavao II potvrdio. Ignacije je bio plemićkog porijekla i služio je na raznim dvorovima, a u ratu koji je vođen između Francuske i Španije Sveti Ignacije je ranjen u Pamploni. Pogodio ga je top i smrskao mu koljeno.

"Pošto je oporavak trajao dugo, a liječio se na bratovom dvoru, mnogo je čitao. Tražio je od bratove žene da mu da literaturu, a ona mu je ponudila 'Život Isusa Krista' i ' Životi svetaca'. Ispočetka mu je bilo dosadno, ali kasnije se oduševio i shvatio da mora promijeniti život. Ono što je prije radio u čast neke lijepe dame, sada je počeo raditi u čast Djevice Marije. Otišao je u Španiju da studira latinski, grčki i filozofiju, a potom je otišao u Pariz. Okupio je grupu istomišljenika i pokrenuli su red. Učili su zavjete na Brdu mučenika, a potom su otišli u Rim da se stave na raspolaganje papi. Tamo su vodili škole, obučavali djecu, a evropski vladari su tražili misionare u svojim kolonijama", rekao nam je Djaković.

Tada je bilo blizu 1.000 isusovaca, a danas ih ima čak 17.000, te spadaju u najbrojniji red. Papa Klement XIV ukida ih 1773. godine i nisu radili 41 godinu, osim u Rusiji, gdje je Katarina Velika odlučila da ne pročita papinu odluku, tako da su isusovci tu i dalje radili.

Isusovci u BiH



U BiH isusovci su došli na poziv prvog nadbiskupa Josipa Štadlera 1882. godine i u Travniku otvaraju sjemenište za odgoj mladića koji će postati svećenici. Tokom 1944. godine partizani su ih protjerali i dio te imovine vratili su tek prije 20-ak godina. U Sarajevo su došli 1979. godine gdje su osnovali župu sv. Ignacija, a u toku je i izgradnja crkve.

Od ostalih se razlikuju po tome što njihov novicijat traje dvije godine tokom kojih izučavaju vjeru, uče meditirati, živjeti u zajednici, biti bliski sa siromašnima i bolesnima. Najzahtjevniji i najvažniji dio novicijata su velike duhovne vježbe svetoga Ignacija koje se obavljaju u potpunoj šutnji kroz mjesec dana uz pet jednosatnih meditacija svakoga dana. Pored toga novaci tokom te dvije godine izučavaju isusovačku duhovnost, pripremaju se za teološki fakultet, rade sa siromašnima... Potom polažu zavjete, a osim zavjeta čistoće, siromaštva i poslušnosti, isusovci polažu i zavjet poslušnosti papi. Dok svećenici drugih redova budu zaređeni u 25. ili 26. godini, isusovci se zarede čak u 31. godini.
Bitno je naglasiti da se oni i danas bave širenjem obrazovanja, pa tako imaju 35 svjetski poznatih univerziteta i veliki broj školskih ustanova. Redu mogu pristupiti samo muškarci.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: