FOTO / Pao Budimlićev nacrt zakona o unutrašnjim poslovima

Izjava Nedžada Fazlije (SDP) da cijeli dan nije čuo valjan argument protiv nacrta i da vjeruje da oni koji se protive nisu ni pročitali nacrt, izazvala je žustru raspravu i reakcije poslanika koji se protive nacrtu.

Prije izjašnjavanja o nacrtu Zakona poslanicima se obratio premijer KS Fikret Musić (SDP) koj je kazao kako je vrijeme da se zastupnici izjasne, kazavši kako je zakon pao prije nego je došao u proceduru, jer su ljudi formirali mišljenje o njemu na osnovu onoga što su čuli od drugih i "podgrijani od strane određenih medija". Poručio im je da bi usvajanjem nacrta bilo ubrzano donošenje zakona, jer je na sjednici u utorak "prošao bar 70 odsto rasprave".

Mukotrpna i dugotrajna rasprava

Ministar unutrašnjih poslova Muhamed Budimlić (SDP) iznio je na samom početku sjednice, prije rasprave, razloge zbog kojih smatra da Skupština KS treba donijeti predloženi nacrt zakona i pustiti ga u proceduru, nakon čega su uslijedila pitanja i diskusija. Najviše polemike izazvao je upit zastupnika Elmedina Konakovića (SDA) koji je iznio podatak da Skupština u ranijim sazivima nikada nije donijela izmjene ranijeg zakona koje je još u decembru 2002. godine donio tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown.

Do kraja diskusije nije ostalo jasno da li se radi o novim izmjenama, ili ponavljanju izmjena koje je Skupština donijela u julu 2002. godine, tako da nije dat jasan odgovor da li donošenje novog zakona predstavlja miješanje u ovlasti visokog predstavnika. Ministar Budimlić i predsjedavajuća Skupštine Mirjana Malić (SDP) prisutne su uvjeravali da novi zakon nema nikakve dodirne tačke sa ranijim izmjenama koje je donio visoki predstavnik, a osim Konakovića, na definiranju situacije vezane za odluku visokog predstavnika insistirali su i zastupnici SBBiH.

Ostalo je nejasno i da li bi se usvajanjem zakona koji bi zamijenio zakon koji je proglasio visoki predstavnik, na isti način - donošenjem novog zakona, mogli zaobići i svi zakoni koje je ranije donio visoki predstavnik.

Zastupnik Kemal Ademović (SDA) kazao je kako smatra da je novi zakon potreban, ali da, s obzirom na to da su se komesar i ministar zastupnicima obratili pismima s oprečnim stavovima, on neće podržati novi nacrt dok on ne bude prilagođen.

"Dosadašnji zakon jeste davao više prostora komesaru, a ministra stavljao malo u zapećak. S druge strane, ne bih volio sada da se ode u drugu krajnost i da se komesaru oduzmu sve ingerencije, a da se sve da ministru", izvagao je situaciju Ademović.

Budimlić: Primjer Hrvatske i Srbije

Govoreći o novom zakonu, ministar Budimlić najviše se pozivao na Zakon o unutrašnjim poslovima Republike Hrvatske u kojem ministar ima sveobuhvatan nadzor nad radom policijskog ravnateljstva.

''U nacrtu novog zakona u članu 17. govori se da će ministar imati sveobuhvatan nadzor nad radom policijskog komesara, osim kada je riječ o operativnim aktivnostima“, kazao je Budimlić ističući član 14 istog Zakona, prema kojem ministar nema utjecaj na obavljanje istraga. Kazao je da je sličan zakon u Srbiji i Republici Srpskoj. Pojasnio je i kako bi u izboru komesara, prema novom Zakonu, učestvovala i skupštinska komisija u čijem bi sastavu bili predstavnici svih stranaka. Zanimljivo je da tokom ministrovog izlaganja pola zastupnika nije bilo u Sali, već su glasno raspravljali u hodniku uz cigarete.

Dajući komentar na izneseno, dopredsjedavajući Skupštine Ivan Brigić (SDP) kazao je kako se on ipak ne bi u tolikoj mjeri pozivao na zakon susjedne Hrvatske.

''Gledao sam prije nekoliko dana kako je predsjednik SDP-a Hrvatske Zoran Milanović kazao: 'Nikada više u Republici Hrvatskoj neće postojati toliko politizirana policija!'. Žao mi je što se ovdje više govorilo o tome šta je a šta nije doneseno 2002., umjesto da se govorilo o samom nacrtu“, kazao je Brigić.

Mehmedić: Politički nametnut zakon

Peđa Kojović (Naša stranka) je, govoreći o nacrtu zakona, kazao kako smatra da on treba biti izglasan i pušten u dalju doradu kroz javnu raspravu, spominjući neke od nedosljednosti kao što je činjenica da u jednom članu stoji ''trebalo bi“.

''U zakonima ne piše šta bi se trebalo, već šta se mora“, kazao je Kojović.

Zastupnik Besim Mehmedić (SBiH) u raspravi je skrenuo pažnju na to da ''nisu ispunjeni svi potrebni uslovi" te da ne treba da se radi o "nametanju politčkih rješenja za bezbjednost“ kao i da bi bilo ''mudrije da je zakon prije rasprave povučen dok se ne obave sve potrebne diskusije i da se ne dobije dojam o nametanju političke policije“.

''Kada visoki predstavnik u UN-u govori o krivcima za loše stanje u BiH, onda svi kažemo kako je to dobro. Kada taj isti visoki predstavnik napiše pismo i kritizira zakone na lokalnom nivou, onda to pismo tumači svako kako hoće. Mislim da ne možemo ignorisati mišljenje OHR-a, ali posebno je zabrinjavajuće to što ministar i komesar uopšte ne komuniciraju, a oni su ti koji su trebali sjesti skupa prije svega“, kazao je Mehmedić te predložio da se nacrt povuče, da se obave sve potrebne radnje uključujući i to da se čuje stav javnosti i Venecijanske komisije kojoj je Zakon poslan, nakon čega bi se Nacrt vratio u proceduru.

Pećanac: "Dačić nije primjer kakav nam treba biti ministar"

Zastupnik SDU-a Nermin Pećanac kazao je kako smatra da nacrt zakona nije dobro pripremljen podsjetivši na pisma koja su uputili visoki predstavnik Valentin Inzko i predstavnik EU Peter Sorensen, u kojima se traži odgađanje diskusija o nacrtu i upozorava na politizaciju policije.

"Kazali ste da je Nacrt poslan Venecijanskoj komisiji na mišljenje. Pa, zašto onda ne sačekamo njihovo mišljenje, bio bi red! I, nemojte nam spominjati susjede, jer za mene ministar Ivica Dačić nije primjer kakav treba biti ministar, niti Karamarko koji je svoju funkciju sveo u službu HDZ-a", kazao je Pećanac.

Prije nego je na dnevni red došao Nacrt Zakona o unutrašnjim poslovima, Skupština je po inicijativi zastupnika Eldara Čomora (SDA) usvojila i zaključak kojim se daje podrška Ministarstvu za boračka pitanja KS da pruži sve vrste pomoći bivšim pripadnicima Armije RBiH s područja Hadžića, koji su nedavno uhapšeni u policijskoj akciji SIPA-e, i njihovim porodicama. Ministarstvo za boračka pitanja KS se ovim zaključkom obavezuje da putem Fondacije Istina, pravda i pomirenje aktivira sve mogućnosti za finansijsku i materijalnu pomoć uhapšenim pripadnicima ARBiH i njihovim porodicama, kao i pomoć prilikom finansiranja odbrane.

Čomor: "Mailove Suljagiću pisale budale"

Zaključkom Skupština osuđuje način i postupak prilikom hapšenja, s obzirom na to da su mnogi istakli kako se oni nisu skrivali niti mijenjali adresu te je postavljeno pitanje zbog čega je izvođena spektakularna akcija, uz posebno pitanje kako se desilo da je o akciji obaviještena TV Republike Srpske čija se ekipa u ranim jutarnjim satima našla na mjestu događaja.

U moru diskusija nevezanih za dnevni red, istakla se i rasprava između Konakovića i ministra obrazovanja Emira Suljagića o pismima koje je Suljagić primio tokom i nakon rasprava o vjeronauci o kojima je naš portal pisao u ponedjeljak. Konakoviću je zasmetala Suljagićeva konstatacija izrečena za naš portal, prema kojoj smatra da su mu mailove poslali ljudi čiji su "politički glasnogovornici oni koje smo mogli čuti i identificirati na prošloj sjednici Skupštine Kantona Sarajevo, iako su karijeru napravili na srebreničkim kostima". Osjetivši se prozvanim, Konaković je kazao kako se Suljagić treba izviniti svim članovima Skupštine.

"Izvinjavam se ako je moja izjava nekoga uvrijedila, jesam sklon teškoj riječi i to me mnogo puta koštalo! Ali ono što je govoreno na ovoj Skupštini, način na koji sam predstavljan kao din dušmanin, tim je ljudima jednostavno dao povoda da meni pišu takve mailove", kazao je povišenim tonom Suljagić.

Raspravu je prekinuo zastupnik Čomor:

"Ako pogledate sadržaj tih mailova i način na koji su pisani, lako je vidjeti da se radi o nenormalnim ljudima, takoreći, običnim budalama!".