U telefonskoj izjavi Tanjugu iz Haaga Obradović je odbacio mogućnost da je Srbija, kako su prenijeli neki mediji, "zatajila nekea dokumente" u tome procesu kako bi prikrila svoju ulogu u ratu u BiH.
Obradović, koji je jedan od kozastupnika Srbije u tom sporu, kazao je da ti dokumenti, koji se navode u medijima, "nisu podobni da se izvrši revizija sudskog postupka".
U sporu pred ICJ-em BiH je podnijela povjerljive dokumente, o čijoj relevantnosti se Sud izjasnio u presudi, kazao je Obradović, dodajući da zbog oznake povjerljivosti o njima ne može govoriti.
On je rekao da Međunarodni sud pravde nikada nije usvojio zahtjev neke zemlje za reviziju postupka, precizirajući da je u članu 61 Statuta ICJ-a navedeno u kojim slučajevima je dozvoljena revizija.
Prema Statutu ICJ-a, revizija je dozvoljena ako su u pitanju nove činjenice, a zemlja koja traži reviziju mora dokazati da za njih nije znala u toku sudskog spora, kao i da te nove činjenice moraju biti odlučujuće za presudu.
Revizija spora može se tražiti u roku od šest mjeseci otkada je bitna činjenica otkrivena, a najkasnije za 10 godina od odnošenja presude, objasnio je Obradović.
Međunarodni sud pravde je u presudi o genocidu na osnovu tužbe BiH utvrdio da su bosanski Srbi počinili genocid u Srebrenici, ali da nema dovoljno dokaza da su te snage djelovale po "nalozima" ili pod "kontrolom" Srbije.
Neki mediji su prošle sedmice objavili da je Srbija u postupku pred Međunarodnim sudom pravde, uz odobrenje Tužilaštva Haškog suda za ratne zločine (ICTY), zatajila neke od ključnih dokaza svoje uloge u ratu u BiH od 1992. do 1995. godine.
