Ovim dopunama Zakona predviđeno je da u slučaju izvršenja pravosnažne sudske odluke, a koju je potrebno istovremeno izvršiti u Republici Srpskoj i u stranoj državi, sud će obustaviti izvršenje ovakve odluke, ukoliko strana država nije priznala odluku domaćih sudova.
Ministar pravde Džerard Selman pojasnio je i da je ovim zakonskim aktom predviđeno da tražilac izvršenja, uz prijedlog za dozvolu izvršenja je dužan dostaviti dokaz da je odluka domaćih sudova priznata u stranoj državi, kao i dokaz da je u cijelosti izvršio svoju obavezu prema odluci domaćih sudova.
On je podsjetio da u zadnjih nekoliko godina sudovi utvrđuju ništavnost ugovora o zamjeni nekretnina koji su zaključeni u ratnom i poratnom periodu, a koji su zaključeni između građana Republike Srpske i građana drugih država (najčešće su građani iz Republike Hrvatske).
Sudovi su utvrđivali ništavnost navedenih ugovora, pozivajući se „na opštepoznate okolnosti“ jer su isti zaključeni uz neke sporne okolnosti (prinuda, zabluda, prijetnja).
Prilikom izvršavanja takvih odluka, sadašnjim građanima iz Republike Hrvatske se vraća vlasništvo njihovih nekretnina koje se nalaze na području RS-a i nekretnine koje se nalaze u Republici Hrvatskoj, a na kojima su uknjižili svoja prava u Republici Hrvatskoj, upravo na bazi ovakvih ugovora.
Na drugoj strani, građani iz Republike Srpske, u postupku izvršenja pravosnažnih odluka bivaju deložirani na zamijenjenoj imovini, ali istovremeno ne mogu vratiti svoje zamijenjene nekretnine koje se nalaze u Republici Hrvatskoj, navedeno je u obrazloženju dopune ovog zakona.
Naime, Republika Hrvatska ne priznaje odluke domaćih sudova, pa iz tog razloga građani iz Republike Hrvatske postaju vlasnici kako imovine koju su ranije zamijenili, a nalazi se u Republici Srpskoj, tako imovine u Hrvatskoj.
Kod ništavnih ugovora svaka strana treba da vrati drugoj ono što je primila da bi se uspostavilo prijašnje stanje, jer prema odredbama Zakona o obligacionim odnosima, za ništavne ugovore smatra se kao da nisu bili ni zaključeni, pa iz toga razloga oni se izvršavaju na taj način da svaka strana mora vratiti drugoj strani sve ono što je primila.
Međutim, zbog nepriznavanja odluka domaćih sudova od Republike Hrvatske, građani Republike Srpske ne mogu sada vratiti svoju ranije zamijenjenu imovinu, koja se nalazi u Republici Hrvatskoj, a to praktično znači da ostaju bez i jedne i druge imovine.
"U ovakvim situacijama potrebno je uspostaviti reciprocitet, što znači obostrano izvršenje, a koje se može uspostaviti jedino da Republika Hrvatska prizna odluke domaćih sudova. Ovo pitanje bi se trebalo regulisati Ugovorom o pružanju pravne pomoći između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a kojim bi bilo regulisano i međusobno priznavanje pravosnažnih odluka sudova na jednoj i na drugoj strani", kazao je ministar pravde RS-a Selman.
Tokom rasprave istaknuto je od većine poslanika da je ovaj zakonski akt trebalo donijeti mnogo prije da bi se izbjegli brojni problemi građana izbjeglih iz Hrvatske.
Poslanici iz SDS-a i SNSD-a vodili su raspravu i o tome ko je trebao i zašto nije i ranije predložio na usavajanje dopune ovog zakona.
Reagirao je i premijer RS-a Milorad Dodik navodeći da je važno da se nepravda učinjena prema građanima izbjeglih iz Hrvatske konačno ispravi i dodao da očekuje da će vjerovatno biti ponovo intervencije međunarodnih predstavnika protiv ovog zakona, ali da je RS spremna da brani, kako je naveo, pravo građana izbjeglih iz Hrvatske.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
