To je jedan od zahtjeva s današnjeg sastanka u Sarajevu Upravnog odbora i Kolegija direktora Instituta za nestale osobe (INO) s predstavnicima domaćih i međunarodnih institucija koje se bave rješavanjem sudbine nestalih tokom sukoba u BiH.
Učesnici su bili i tužitelji svih nivoa vlasti te predstavnici ministarstva unutarnjih poslova, SIPA-e i OSA-e. Oni zajedno pokušavaju naći rješenja na ubrzanju procesa traženja nestalih u BiH, koji se, rečeno je, odužio i potrebno ga je što brže privesti kraju.
„Ovo je prilika da se ukaže na nepoštivanje i neprovedbu odredbu čl. 4 Zakona o nestalim osobama BiH jer tužitelji podatke o nestalim osobama i grobnicama, masovnim i pojedinačnim, dobijaju isključivo putem ovlaštenog predstavnika INO-a. Ovo je bio još jedan apel tužiteljima da odrede osobe u ovlaštenim institucijama radi provedbe čl. 4 i da tužitelji dobiju što veći broj podataka o mjestima gdje su grobnice“, kazala je na pres-konferenciji održanoj u pauzi sastanka kantonalna tužiteljica u Tuzli i šefica Odsjeka za ratne zločine i genocid u Kantonalnom tužiteljstvu Tuzla Alma Džaferović.
Ahmet Grahić, predsjedavajući Savjetodavnog odbora INO-a BiH, koji je sastavljen od šest predstavnika udruženja porodica nestalih u BiH, prati rad INO-a te predlaže projekte u vezi s poboljšanjem rada Instituta, ukazao je na potrebu izgradnje povjerenja.
Spomenuo je da je u BiH više od 95 posto grobnica prekopano radi uništenja tijela žrtava te da postoji mogućnost da ekshumirane, spaljene ili kiselinom posipane kosti neće moći dati valjane uzorke za DNK.
„Bojimo se da tada nećemo doći do pravog identiteta osobe i, u tom slučaju, treba da izgradimo veliko povjerenje“, kazao je Grahić, pozivajući sve institucije vlasti da pomognu u tome.
Predsjedavajući Kolegija direktora INO-a Marko Jurišić naglasio je da je ključni problem u traženju nestalih nedostatak relevantnih kvalitetnih informacija o lokacijama masovnih i pojedinačnih grobnica.
Na sastanku je bilo riječi i o procesu identifikacije posmrtnih ostataka žrtava rata i ubrzanju procesuiranja ratnih zločina.
„Smatramo da u svim slučajevima gdje su nestanci osoba vezani uz institucije vlasti, npr. boravak u logorima i zatvorima, ili se znalo koje su vojne formacije nastupale na tom području, to treba biti prioritet u radu tužiteljstava da bi se dobile relevantne informacije o lokacijama grobnica“, kazao je Jurišić.
Obitelji nestalih su dale podršku „institutu nagodbe“ ako bi se moglo doći do informacija o lokacijama grobnica.
Procjenjuje se da je po završetku rata u BiH bilo oko 30.000 nestalih. Sada je taj broj smanjen na oko 13.000 nestalih, koje treba ekshumirati i identificirati.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
