Time, navode, još jedna u nizu prilika za njegovo unapređenje ne bi bila izgubljena zbog nedostatka volje i dogovora upravo onih na koje se zakoni o sukobu interesa primjenjuju.
U monitoringu unapređenja zakonskog okvira i implementacije zakona o sukobu interesa u Bosni i Hercegovini za 2011. godinu, koji je proveden u okviru praćenja napretka BiH u provođenju antikorupcijskih reformi, TIBiH navodi da rezultati monitoringa prije svega upućuju na neophodnost unapređenja i usklađivanja zakona koji tretiraju institut sukoba interesa na različitim administrativnim nivoima u BiH, što su prepoznale domaće institucije kao i relevantne međunarodne organizacije koje se bave ovom tematikom.
„Nakon neuspjelih pokušaja izmjena Zakona o sukobu interesa BiH tokom 2010. godine i kašnjenja u formiranju interresorne radne grupe za izmjene zakona, članovi grupe su konačno imenovani u oktobru, a ovaj put je upućen poziv i civilnom društvu da predloži eventualne izmjene zakona, što je jedina pozitivna novina u procesu unapređenja zakonskog okvira, uz nadu da će preporuke organizacija koje se bave analizom zakona o sukobu interesa ovaj put biti ispoštovane“, navodi ova nevladina organizacija.
Međutim, i dalje je zabrinjava, ističe TIBiH, odsustvo političke volje da se entitetski zakoni o sukobu interesa usaglase sa Zakonom na nivou BiH.
„Brojne su razlike među ovim zakonima, uočljive u odnosu na osobe na koje se primjenjuju, kao i sankcije za utvrđene slučajeve sukoba interesa. Posebno je problematičan Zakon o sprječavanju sukoba interesa u institucijama vlasti RS-a, na šta je TIBiH upozoravao od samog njegovog usvajanja 2008., jer legalizuje široki spektar sukoba interesa gledano kroz prizmu pozitivnih zakonskih rješenja, te stvara probleme republičkoj Komisiji za utvrđivanje sukoba interesa u njegovoj implementaciji. I sama Komisija je uputila Narodnoj skupštini RS-a inicijativu za izmjene Zakona. Međutim, iako je Vlada RS-a donijela odluku da se zaduži Ministarstvo uprave i lokalne samouprave da u 2011. pristupi izmjenama i dopunama Zakona, još izmjena nije upućen u parlamentarnu proceduru“, navodi TIBiH.
Ne samo da zakonski okvir nije usklađen, niti je dovoljno restriktivan u pogledu kažnjavanja sukoba interesa, njegova primjena je, kako navode, još neadekvatna, što je naglasila i Evropska komisija u posljednjem Izvještaju o napretku BiH.
„Nedovoljan nivo primjene zakona uzrokovan je nedostatkom kapaciteta Centralne izborne komisije BiH i Komisije RS-a, kao i politizacijom ovih institucija i pritiscima koji se na njih vrše od vladajućih struktura. Od ukupnog broja sankcija koje je izrekao CIK BiH u 2010., svega dvije, odnosno šest posto sankcija se odnosi na zvaničnike koji obavljaju dužnost na državnom nivou, a nijedna za zvaničnike na entitetskom nivou, što jasno pokazuje da se u velikoj većini sankcionišu zvaničnici na nižim nivoima vlasti, dok su oni na entitetskom i državnom nivou praktično nedodirljivi.
S druge strane Komisija na nivou RS-a tokom 2010. je izrekla samo šest sankcija, što ni ne predstavlja relevantan broj za analizu njihove strukture.
Zbog svega ovoga neophodno je iskoristiti priliku koja se ukazala za unapređenje Zakona o sukobu interesa BiH te zatim uskladiti entitetska rješenja sa Zakonom na državnom nivou.
Kao najbitnije preporuke za unapređenje zakona izdvajaju: pooštrenje sankcija da bi sukob interesa prestao biti isplativ u odnosu na sankcije za kršenje zakona, preventivni nadzor nad imovinskim kartonima zvaničnika te zakonski predvidjeti sankcije za njihovu netačnost.
Potrebno je uvesti i rokove za pokretanje postupaka i donošenje odluka o sukobu interesa radi efikasnijeg rada komisija.
Esma Numanović čini ljepšu stranu bh. muzike: Vjerujem da će moje pjesme doći tamo gdje je potrebno
