{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Nastavljen trend smanjenja govora mržnje prilikom izbornog izvještavanja

20.11.2014. u 14:55
41
10
Nastavljen trend smanjenja govora mržnje prilikom izbornog izvještavanja
41
Udruženje BH Novinari provelo je monitornig medija tokom kampanje za Izbore 2014. godine, u okviru kojeg su posebno obratili pažnju na govor mržnje i tretman žena političarki u izvještajima. Zaključeno je da govora mržnje, određenog prema definiciji Vijeća Evrope, nije bilo. No, bilo ga je u drugom obliku, kao što je vrijeđanje, huškanje i neprikladan govor usmjeren na pojedince.
Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba
Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba


Monitoringom je analizirana 21 medijska kuća kako bi se utvrdilo koliko su nudili mogućnosti građanima da donesu "informisan izbor", odnosno, koliko na osnovu onoga što su nudili mediji građani mogu procijeniti politički kvalitet programa i kandidata, a da to ne bude obojeno govorom mržnje. Zabilježeno je da su mediji imali mnogo manje sadržaja o izborima nego što je to bilo tokom ranijih izbornih kampanja.

"Od ukupnih medijskih sadržaja, izborima je posvećeno svega 23,6 posto. Neki mediji odlučili su se da uopće nemaju izborne sadržaje, za razliku od prethodnih godina. Da li je riječ o nedostatku resursa ili, uvjetno rečeno, politike nezamjeranja političkim subjektima, nije bilo moguće utvrditi ovom analizom", rekla je prof. Lejla Turčilo sa Fakulteta političkih nauka UNSA.

Huškanje najveći problem portala



Lejla Turčilo (Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)
Lejla Turčilo (Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)


U okviru sadržaja koji je bio posvećen izborima, u 10,3 posto slučajeva je zabilježen nepriličan govor. Turčilo ističe da je to malo povećanje u odnosu na lokalne izbore 2012. godine, ali da zabrinjava žestina termina koji se koriste.

"Takav govor najviše je primijećen u izvještajima u novinama i debatnim emisijama u elektronskim medijima, gdje su nosioci tih govora bili kandidati. Za razliku od web portala, gdje su u izvještajima novinari bili ti koji su koristili termine neprikladnog govora. Huškanje je najveći problem u medijima i najprisutnije je na portalima. Ovakvi tekstovi su dobijali najveći broj komentara koji su sadržavali problematične stavove i govor. To govori da onaj diskurs koji mediji nametnu publika slijedi", kazala je Turčilo.

Žene nisu dovoljno zastupljene



Zlatiborka Popov Momčinović (Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)
Zlatiborka Popov Momčinović (Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)


Ovim monitoringom analizirana je i zastupljenost političarki u medijskim izvještajima. Nažalost, mediji se ni time ne mogu pohvaliti.

"Još smo daleko od ravnopravnosti u društvu. Žena je malo u medijskim sadržajima. Treba raditi na tome da se čuje njihov glas. Odgovornost ne leži samo na medijima već i na strankama koje su muško-centrične i civilnom društvu", rekla je profesorica Zlatiborka Popov Momčinović sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

Političarke su bile zastupljene 15,2 posto u ukupnim izbornim sadržajima medija, ali 50 posto tih sadržaja bilo je posvećeno Željki Cvijanović, kandidatkinji za člana Predsjedništva BiH.

"Druge političarke su bile nevidljive i većinom su prenosile stavove svojih lidera ili stranke. Mediji su prenosili i neprikladne izjave protivničkih kandidata, pa su tako Željku Cvijanović oslovljavali sa 'plavuša', 'klimoglavka', ' politički diletant' i slično", rekla je Popov Momčinović.

Seksizam i izvještavanje o političarkama



Zanimljivo je da su bile izostavljene političarke iz velikih stranaka kao što su SDA, SBB, SDP i HDZ. Postavlja se pitanje da li je razlog to što lideri tih stranaka ne žele prepustiti određene pozicije ženama, ili ih ne smatraju bitnim. Političarkama je davan prostor samo u običnim vijestima koje su u printanim medijima stavljane na dno stranica, dok im je davan prostor u bogatijim formama u online medijima. Bio je prisutan i seksizam, što je svakako negativno.

Mary Ann Hennessey (Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)
Mary Ann Hennessey (Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)


Monitornig je urađen u sklopu projekta Promocija slobode izražavanja i informacija i sloboda medija u Jugoistočnoj Evropi, a cilj je da izgradi glavne institucionalne garancije za slobodu izražavanja, za bolji kvalitet izvještavanja i pluralistički krajolik medija u skladu sa standardima Vijeća Evrope. Projekt finansira Kraljevina Norveška.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: