Predsjednik Naše stranke, Dennis Gratz kod Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine službeno je predao inicijativu za izmjenu popisnog listića. Bajrović kaže da "ovim Naša stranka želi da političku moć u Bosni i Hercegovini ostavi u rukama političkih predstavnika tri trenutno konstitutivna naroda, i da one koji se osjećaju kao Bosanci i Hercegovci želi ostaviti na marginama političkog života".
"Očito je da Naša stranka ovom inicijativom namjerava da Bosance i Hercegovce izmjesti iz kategorije etničkog izjašnjavanja i prebaci ih u novu kategoriju koja nije prepoznata sadašnjim ustavom, tzv. nacionalnost. Ovo je poprilično perfidna taktika koja, s obzirom na njene efekte, izgleda kao da je napravljena u saradnji sa etnonacionalistima u BiH", kaže u svom reagiranju na javni potez predsjednika NS-a Denisa Gratza Reuf Bajrović.
On tvrdi da sličan argument već nekoliko mjeseci zastupa Građanska inicijativa "Bitno je biti Bošnjak".
"Cilj Koalicije "Bitno je biti Bošnjak" je da smanji broj građana koji se izjašnjavaju kao Bosanci i Hercegovci jer, iz samo njima poznatih razloga, smatraju da takvo izjašnjavanje ugrožava njihovo pravo da se izjasne kao Bošnjaci. Nadalje, uvođenje pitanja o tzv. nacionalnosti je politički kratkovid potez jer se time prvi put u istoriji građane neke države pita da li uopšte pripadaju toj državi. Da je cilj Naše stranke bio da zaštiti državu BiH, tražili bi da se iz upitnika samo izbriše riječ “nacionalno” i time poveća mogućnost da se okrnji pozicija tri konstitutivna naroda i ojača politička pozicija onih koji traže osnaživanje građanskog identiteta", smatra Bajrović.
Stoga Bajrović kaže da inicijativu Naše stranke smatra "iznenađujućom".
"Ta stranka je do sada tvrdila da se bori za građanske vrijednosti i prava građana da se politički angažuju bez obzira na odabrani identitet. Međutim, sadašnji politički stav Naše stranke nije ništa drugo do efektivno stavljanje u funkciju kampanja koje vode stranke koje sebe smatraju isključivo etničkima, kao npr. SDA. Pokušava se napraviti pravno-semanitčka vratolomija kojom se kategorija Bosanac i Hercegovac izmiješta iz sfere političkih prava koja je isključivo rezervisana za pripadnike konstitutivnih naroda, i kako kažu u Našoj stranci ostale etničke etničke zajednice. Bilo je za očekivati od NS-a da oni budu prvi koji će tražiti da se doda opcija Bosanac i Hercegovac na listiću, pored kategorija Bošnjak, Srbin, Hrvat. Ispada da Naša stranka pretpostavlja da je etnički identitet jednak rasnom, tj. da ne podliježe ličnom izboru, i da identitet Bosanac i Hercegovac ne može biti osnov za političko djelovanje zato što to trenutno nije ustavna kategorija", kaže Bajrović, koji stoga zaključuje da NS ovakvim potezom "znatno modifikuje svoj politički profil i okreće se ka konsocijativnom političkom modelu koji odavno zagovaraju dva HDZ-a.
"Nakon ovog poteza je bjelodano da u Bosni i Hercegovini trenutno ne postoji politička stranka koja predstavlja i one koji se osjećaju Bosancima i Hercegovcima i smatra njihov identitet u političkom smislu jednak identitetu tri konstitutivna naroda", zaključuje Bajrović.
"Razlog panike etničkih stranaka leži u činjenici da istraživanja javnog mnijenja pokazuju da će se veliki broj građana BiH na popisu isključivo vezati za pripadnost državi Bosni i Hercegovini. U slučaju da broj građana koji ne žele da se identifikuju kao pripadnici nekog od tri konstitutivna naroda bude veći od broja nekog od konstitutivnih naroda onda dolazimo do situacije u kojoj se Ustav BiH mora mijenjati na način da se uvede četvrta konstitutivna kategorija sa identičnim pravima koje imaju konstitutivni narodi, ili se treba okrenuti kreiranju građanskog sistema s minimumom etničkih kvota, slično onome što danas imamo u Republici Srpskoj sa slabašnim Vijećem naroda. Strazburška presuda u slučaju Sejdić-Finci je dokaz da etnička ili bilo koja druga pripadnost ne može biti ograničavajući faktor u političkom životu i stoga je pokušaj izmještanja Bosanaca i Hercegovaca iz popisne kategorije, koju Gratz definiše kao etničku, pokušaj očuvanja dejtonske podjele BiH na tri plemena i ostale koji su građani drugog reda", kaže na kraju svog reagiranja politički analitičar Reuf Bajrović.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
