Nakon što je Zakon o notarima proglašen neustavnim: Ima li mjesta i za notare i za advokate

“Suština je da se član 73 više i ne primjenjuje pa je sud osporio član koji i nije na snazi. Zakon o notarima donesen je 2002. godine i tada nismo imali drugih propisa koji su određivali koje poslove obavljaju notari. U stavu pet tog člana jasno se kaže da odredbe ovog člana vrijede posebnom regulativom. U međuvremenu je donesen Zakon o stvarnim pravima, Zakon o nasljeđivanju, Zakon o privrednim društvima, Zakon o lizingu, Zakon o registraciji poslovnih subjekata i u svim tim zakonima je, za pojedine pravne poslove, predviđena potreba rada notara”, kaže za Klix.ba Jakupović.

Notari tvrde da sve ostaje po starom

U javnosti se pojavila informacija da će građani različite ugovore i druge pravne poslove moći ponovo obavljati i kod advokata. Jakupović kaže da se u biti ništa ne mijenja.

“U FBiH je notarska služba počela raditi 2007. Mi imamo latinsku vrstu notarijata koji se primjenjuje u 21 članici EU, kao i u našem okruženju. U svim tim državama notarska služba je javna služba, a notarske isprave su javne isprave. Advokatska služba je nešto sasvim drugo i ja to poštujem”, kaže Jakupović. On dodaje da se notarska služba pokazala vrlo efikasnom i da se država ne bi trebala vraćati korak unatrag.

“Ne vjerujem da će se država opredijeliti za neki drugi tip notarijata. Drugi zakonski propisi su odredili šta je naša uloga i član 73 koji je proglašen neustavnim više nije bitan. Rad notara već je rasteretio sudove, mi sad vodimo ostavinske sporove, što ne može voditi neki advokat. Notari su uveli pravnu sigurnost, sad je nemoguće da nam se ponovi slučaj kao što je bio 'Nekretnine Pelak' kada je hiljade građana izvarano”, zaključuje Jakupović.

Advokati strana u sporu

Branko Marić, predsjednik Advokatske komore FBiH, priznaje da je ključni član 73, čijim osporavanjem se stvari suštinski mijenjaju.

“Taj član je propisao da određene poslove mogu raditi samo notari, što će reći da je njima, na neki način, dat monopol. Od uvođenja notara više niko nije mogao sastaviti obični ugovor i bilo je za očekivati da to Ustavni sud FBiH prepozna kao diskriminaciju”, kaže Marić za Klix.ba.

Prema Marićevom mišljenju, uopće nije sporno da se član 73 ne primjenjuje, pri čemu on kaže da je ključno zašto je Ustavni sud FBiH osporio te odredbe.

“Ako u nekom drugom zakonu postoji takva odredba koja je diskriminatorska, jasno je šta sada Ustavni sud FBiH misli o tome. Ako je bilo kojim zakonom napravljena diskriminacija kao što je napravljena članom 73 Zakona o notarima, automatski znači da su i ti drugi zakoni neustavni”, kaže Marić.

On napominje da u nekim drugim zakonima jesu propisane ovlasti notara, ali je netačno da su im date takve ovlasti kakve je propisao Zakon o notarima.

“Ne bih htio da se sad cijela priča svodi na sukob notara i advokata. Notari su za određene stvari korisni i trebaju postojati. Ali postoje pravni sistemi koji uopće ne poznaju notarijat, a u svim zemljama bivše Jugoslavije notari nisu nešto što postoji u pravnoj tradiciji i nama je to nametnuto, pri čemu je jedino kod nas uveden taj rigidni sistem notarijata. Ni u jednoj zemlji regije ne postoji isključivo pravo notara da rade određene poslove”, kaže Marić.

Prema Marićevom mišljenju, advokati zastupaju interes stranaka u postupku, a notari javni interes. Pojašnjavajući, Marić kaže da to znači da ugovor o kupoprodaju sastavljaju pravnici, pri čemu notari vode računa da su navedeni tačni podaci i sl.

Nakon što Ustavni sud dostavi svoju presudu s detaljnim obrazloženjem, na potezu će biti Ministarstvo pravde FBiH koje bi trebalo u skladu s tim obrazloženjem predložiti promjene spornih odredbi. Za građane, sve do tada, stvari ostaju nepromijenjene.