Druge po rangu su neoplazme sa 19,7 posto, pa su tako gotovo tri četvrtine svih uzroka smrti iz tih dviju grupa.
Visoko su pozicionirana i endokrina i metabolička oboljenja s poremećajima u ishrani (4,0 posto), kao i povrede, trovanja i druge posljedice vanjskih uzroka (3,1 posto).
"Rang vodećih oboljenja registrovanih u primarnoj zdravstvenoj zaštiti je sličan kao i ranijih godina, a karakteriše ga značajno učešće hroničnih oboljenja, što je direktna posljedica visoke prevalence faktora rizika koji uzrokuju nastanak hroničnih oboljenja (pušenje, gojaznost, nepravilna ishrana, fizička neaktivnost)", navodi se.
Zbog toga su, naglašeno je, programi prevencije faktora rizika neophodni i izuzetno značajni.
Mentalni poremećaji predstavljaju važan javnozdravstveni problem zbog mogućeg hroničnog toka i značajnog učešća u korištenju zdravstvene zaštite.
Vodeća oboljenja registrirana u PZZ-u su neurotski, sa stresom povezani, i somatski poremećaji (41,3 posto).
Briga o mentalnom zdravlju stanovništva je posebno važna zbog lošeg socioekonomskog statusa stanovništva, stalnog rasta stope nezaposlenosti i loših životnih navika (alkoholizam, psihotropne supstance).
"S obzirom na put prijenosa i način zaraze, najveći udio registrovanih slučajeva zaraznih bolesti i dalje čine respiratorne bolesti (74,5 posto), potom crijevne infekcije (17,98 posto).
Od 1989. do 2008. u FBiH je registrirana 91 osoba s HIV infekcijom, od kojih su 59 s razvijenim AIDS-om. Od svih registrovanih slučajeva 38 je umrlo.
Zahvaljujući uspješnom provođenju Programa obaveznog vakcinisanja djece, vidljiv je pad morbiditeta svih vakcinama preventabilnih bolesti u proteklom četverogodišnjem razdoblju.
Ukupan broj novodijagnosticiranih bolesnika s invazivnim rakom (bez raka kože) u 2008. iznosio je 3.813 (2.035 muškarca i 1.778 žena).
Stopa obolijevanja je iznosila 163,8/100.000 (178,3/100.000 za muškarce i 149,3/100.000 za žene).
Posljednjih godina je primjetan porast stope registriranih malignoma, s nešto nižom stopom u 2008.
Rak se nešto češće registrira kod muškaraca nego žena (53,4:46,6 posto).
Među posebno značajne javnozdravstvene probleme spadaju nadzor nad vodoopskrbnim objektima i nedovoljna kontrola vode za piće (posebno vode iz lokalnih objekata vodosnabdijevanja) i hrane te neadekvatno uklanjanje otpadnih materija, naročito opasnog otpada (medicinski, industrijski itd).
Prehrambene navike stanovništva, posebno školske djece, izrazito su nezdrave, procent prekomjerno teških i gojaznih odraslih osoba je visok, a posebno je zabrinjavajući porast prekomjerne težine kod djece do pet godina.
"Prisutni jodni deficit među trudnicama i dojiljama i anemija usljed nedostatka željeza predstavljaju značajan javnozdravstveni problem. Kvalitet vode za piće nije zadovoljavajući u pojedinim dijelovima Federacije BiH iako Bosna i Hercegovina raspolaže značajnim vodnim resursima", konstatira se u izvještaju.
Prema rezultatima posljednjih istraživanja, u Federaciji BiH 73,2 posto domaćinstava priključeno je na centralni sistem vodosnabdijevanja (vodovodi), gdje se uglavnom kontinuirano kontrolira zdravstvena ispravnost vode.
Sjećate li se Kramera iz "Seinfelda"? Glumac se pojavio u javnosti nakon osam godina
