{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Na teritoriji BiH postoji više od 12.000 nevladinih organizacija i udruženja

20.2.2015. u 08:03
177
81
Na teritoriji BiH postoji više od 12.000 nevladinih organizacija i udruženja
177
Na teritoriji BiH postoji više od 12.000 nevladinih organizacija i udruženja
Foto: Ilustracija
Prema nekim procjenama, na teritoriji BiH postoji više od 12.000 nevladinih organizacija, udruženja i fondacija. I iako se čini kao prilično veliki broj, u obzir treba uzeti činjenicu kako se sa sigurnošću ne može znati koliko njih je zapravo aktivno, budući da zakon i nije toliko striktan da traži likvidaciju. Iz tog razloga mnoge organizacije same prekidaju rad, te je na taj način teško ustanoviti precizan broj.
Drugi problem u vezi sa brojem, navodi u razgovoru za Klix.ba Jan Zlatan Kulenović, izvršni direktor Omladinske informativne agencije (OIA) iz Sarajeva, jeste što se u FBiH organizacija nevladinog udruženja ili fondacije može napraviti i na kantonalnim nivoima, na nivou Federacije i na nivou države, dok su u RS-u nadležni okružni sudovi.

Dakle, postoji veliki broj mjesta na kojima se može izvršiti registracija udruženja, ali nema jednocentralizirane baze, tako da su informacije o tačnom broju nevladinih organizacija i njihovim aktivnostima na nivou procjena.

Kada govorimo o nevladinim organizacijama i udruženjima, važno je napomenuti kako se ne radi samo o onim najvidljivijima koje se bave zaštitom prava određenih populacija, kao što su mladi, razvojem kulture, ljudskih prava ili zaštitom životne sredine, već da veliki broj tih organizacija čine i sportski klubovi, kao i veliki broj njih koji su izašli iz rata, uključuju i boračku populaciju, te imaju neke druge zakone u smislu potpore koju mogu dobiti od države.

"Uzimaju novac i ne rade ništa..."



Kulenović ističe kako u javnosti postoje različita tumačenja i mnoštvo predrasuda o radu nevladinih organizacija, a neke od njih se odnose na uvjerenja kako su organizacije koje su vidljivije u medijima "elitističke", da su "strani plaćenici" ili generalno "neko ko se bavi šupljom pričom".

Kulenović pak ističe kako, kroz svoje 15-godišnje iskustvo rada u nevladinom sektoru, može istaknuti da su nevladine organizacije bile izuzetno bitna karika u razvoju bh. društva.

"Upravo tamo gdje se država nije bavila zaštitom određenih grupacija, nevladin sektor je bio taj koji je mogao i bio prisutan. Spomenimo pomoć poplavljenim područjima, raseljenim osobama, izbjeglicama, djeci, mladima, siromašnima, osobama s posebnim potrebama i vrlo širokom spektru ugroženih i marginaliziranih skupina... Najčešće su upravo nevladine organizacije one koje najviše pomažu ovim skupinama i bez njihovog postojanja bi bilo vrlo upitno šta bi se dešavalo sa tom populacijom", navodi Kulenović za Klix.ba.

Dodaje kako se značaj brojnih organizacija manifestirao i u potrebi za lobiranjem, navodeći primjere JMBG-a i Erasmusa, te nekih zakona koji su se kreirali ili mijenjali prije svega zbog pritiska medija i javnosti, ali i nevladinih organizacija koje su bile u mogućnosti da, za razliku od običnog građanina, definišu, napišu ili predstave neki program.

Također, Kulenović navodi važnost nevladinih organizacija u kontekstu "trećeg", civilnog sektora, u kojem su u fokusu sami građani, za razliku od javnog i ekonomskog sektora koji su fokusirani na državno upravljanje i profit.

NGO sektor kao odskočna daska na tržištu rada



"Ono što u medijima također nije vidljivo je svakodnevni rad državnih institucija i nevladinih organizacija, jer institucije najčešće nemaju ljudskog kapaciteta za različte strategije i programe i u tom dizajniranju vrlo često im pomažu udruženja koja posjeduju određenu ekspertizu i iza scene rade na razvoju takvih programa i strategija", pojašnjava Kulenović.

On navodi kako su brojne nevladine organizacije ujedno i poslodavci koji zapošljavaju ljude plaćajući porez, te ih u tom kontekstu treba posmatrati kao neku ekonomsku granu, koja, osim velikog broja volontera, nudi prostor za razvoj vještina, obuku mladih ljudi koju možda ne mogu steći na fakultetima i u školama, kao i mogućnost zaposlenja ili neke prakse, te su u tom smislu odskočna daska na tržištu rada.

Ipak, dodaje kako to ne znači da sve organizacije rade dobro, nude određeni kvalitet, niti da su sve transparentne.

"Društvo je takvo kakvo jeste: nemamo kvalitetne bolnice, univerzitete, ni policiju, pa tako i nevladine organizacije mogu biti pod utjecajem različitih grupacija, neke od njih mogu biti nekvalitetne, politički ili donatorski usmjerene, ne implementirati ono što trebaju nego neko drugi želi, no generalno, njihova uloga je korisna i potrebna, a veliki broj organizacija u BiH radi kvalitetno i ima veliku važnost za neku populaciju u ovoj zemlji", zaključio je Kulenović.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: