Helsinški odbor traži od CIK-a da objavi podatke o primjeni izbornih tehnologija na Općim izborima

U saopćenju Odbor navodi da CIK BiH treba javnosti učiniti dostupnim informacije kojima raspolaže i za koje nema zakonskog osnova za uskraćivanje, uz zaštitu tajnosti glasanja i ličnih podataka birača.

Šta traže od CIK-a

Helsinški odbor traži da CIK podnosiocima zahtjeva dostavi i javno objavi tri grupe podataka.

Prva se odnosi na izlaznost i identifikaciju birača po biračkim mjestima: izvor objavljene izlaznosti, broj birača koje uređaj nije mogao identificirati otiskom prsta i broj birača identificiranih drugim propisanim postupkom.

Druga grupa su biračka mjesta na kojima uređaji za identifikaciju ili skeneri nisu mogli biti korišteni, uz evidentirane razloge i postupak koji je tada primijenjen.

Treća se tiče odstupanja između elektronskog i ručnog brojanja. Odbor traži da budu dostupne postojeće naredbe, zapisnici i izvještaji iz kojih se vidi gdje su utvrđene razlike, šta je pokazalo ponovno brojanje i koji je rezultat uvršten u potvrđene rezultate.

Kako navode, član 5.29 Izbornog zakona BiH predviđa javni prikaz detaljnih rezultata po biračkim mjestima, a kada CIK utvrdi neslaganje između ručnog i elektronskog brojanja, obavezan je oba brojanja ponoviti u Glavnom centru za brojanje.

"Komisija je u oktobru već naložila kontrolna brojanja i javnost treba da zna šta su pokazala", poručili su iz Odbora.

Izvještaj nije razlog za odgađanje

Helsinški odbor se osvrnuo i na obraćanje CIK-a od 14. novembra, u kojem je Komisija navela da ne raspolaže cjelovitim podacima u traženom obliku i da priprema izvještaj za Parlamentarnu skupštinu BiH.

Odbor smatra da zakon daje pravo na pristup informacijama koje institucija već posjeduje, te da priprema izvještaja nije osnov za uskraćivanje podataka niti za odgađanje postupanja mimo zakonskih rokova.

Podsjećaju da Zakon o slobodi pristupa informacijama na nivou institucija BiH obavezuje CIK da o urednom zahtjevu odluči bez odgađanja, u pravilu najkasnije u roku od 15 dana. Ako ograniči pristup dijelu informacije, mora u pisanom obrazloženju navesti konkretnu zakonsku odredbu, tačno označiti šta uskraćuje i objasniti zašto, te razmotriti javni interes i učiniti dostupnim ostatak informacije.

"Mogućnost pogrešnog tumačenja podataka razlog je da ih CIK objavi uz jasno objašnjenje", ističu iz Helsinškog odbora.

Dodaju da potvrđivanje izbornih rezultata ne umanjuje pravo javnosti da provjeri kako su oni utvrđeni, te da uskraćivanje postojećih podataka bez konkretnog zakonskog osnova narušava povjerenje u izborni proces i otvara pitanje odgovornosti CIK-a.