BiH
0

Na suđenju Karadžić o kriznim štabovima SDS-a

FENA
Radovan Karadžić (Foto: Arhiv/AFP)
Radovan Karadžić (Foto: Arhiv/AFP)
Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić kroz iskaze svjedoka Odbrane Dragana Šojića i Mihajla Vujasina nastojao je opovrgnuti navode optužnice koji ga terete za teror nad civilima u Sarajevu i progon nesrpskog stanovništva.

Svjedok Šojić, koji je bio zvaničnik Srpske opštine Novo Sarajevo, izjavio je da "nikada nije čuo" da je Srpska demokratska stranka (SDS), čiji je bio član, imala namjeru da progoni građane bošnjačke i hrvatske nacionalnosti, javio je BIRN - Justice Report.

Krizni štabovi SDS-a u srpskim opštinama, prema Šojiću, bili su formirani zbog priprema Bošnjaka i Hrvata za rat, a njihov cilj je bilo održavanje normalnog života u uslovima ratne opasnosti. Opštinska ratna predsjedništva, kako je rekao, nisu imala namjeru da "proganjaju ili unište" nesrpske zajednice.

Svjedok je potvrdio da je, početkom rata, "u haosu" na Grbavici bilo "pljačke i ubijanja", ali da su vlasti to uspjele da suzbiju. Kazao je i da je čuo za Veselina Vlahovića, zvanog Batko, koji je "predstavljao podjednaku opasnost za sve stanovnike Grbavice, bez obzira na nacionalnost".

Karadžić, bivši predsjednik SDS-a, optužen je za progon Bošnjaka i Hrvata, terorisanje civila u Sarajevu, genocid u Srebrenici i uzimanje "plavih šljemova" za taoce, u periodu od 1992. do 1995. godine.

Zbog brojnih zločina nad nesrpskim civilima na Grbavici, Vlahoviću se trenutno sudi pred Državnim sudom u Sarajevu.

Šojić, koji je od juna 1992. do decembra 1993. bio na položaju na sarajevskom Jevrejskom groblju u četi pod komandom Slavka Aleksića – koga je opisao kao "osobu izuzetnih ljudskih, a prije svega vojnih kvaliteta" – negirao je da je to bila jedinica Srpskog četničkog pokreta. Jedino po čemu je ta četa bila izuzetna, po riječima svjedoka, bilo je to što je odbranila svoje položaje tokom rata.

U unakrsnom ispitivanju, tužiteljka Katrina Gustafson pitala je svjedoka da li su duga kosa i brada koje je Aleksić nosio, i titula vojvode koju je isticao, karakteristične za četnike, na šta je Šojić odgovorio da je Aleksić, "naprotiv, imao prosvijećeno lice" i "u nekim momentima je više ličio na Mojsija". Kazao je i da "nikada nije čuo" da Aleksić sebe naziva vojvodom.

Odgovarajući na pitanja tužiteljke, Šojić je opovrgavao da su srpski krizni štabovi bili formirani već u decembru 1991. u skladu sa uputstvom vrha SDS-a.

Poslije Šojića, u Karadžićevu odbranu svjedočio je Mihajlo Vujasin, bivši zamjenik komandanta Rajlovačke brigade Vojske Republike Srpske (VRS), a zatim i načelnik inžinjerije u komandi Sarajevsko-romanijskog korpusa (SRK) VRS-a.

Vujasin je izjavio da cilj SRK-a nije bio da "uđe u Sarajevo", nego da odbrani srpske teritorije i stanovništvo, i spriječi proboj Armije BiH (ABiH) iz grada. Odbrambena dejstva i vatru sa srpskih položaja svjedok "nije smatrao sistematskim i raširenim napadima na civilno stanovništvo".

Naprotiv, posvjedočio je Vujasin, SRK je, po strogim naređenjima, vatru otvarao samo na neprijateljske položaje, kako bi se izbjegle civilne žrtve. Kako je izjavio, nikada nije znao da je zadatak snajperista bio da gađaju civile i nikada nije dobio niti izdao takvu naredbu.

Vujasina će Haško tužilaštvo unakrsno ispitivati u četvrtak, 20. decembra.