Međunarodni sporazum o novoj raspodjeli frekvencija stupa na snagu 17. 06. 2015. u svom punom obimu. Radi se o tehničkom sporazumu u okviru kojeg je Bosna i Hercegovina osigurala značajne frekvencijske resurse za nesmetan razvoj tržišta TV emitovanja. Istovremeno, obavezali smo se da ćemo prelazak na nove frekvencije, odnosno s analognog na digitalni signal, uraditi najkasnije do 17. 06. 2015. ali do danas ovu obavezu iz Sporazuma nismo ni započeli ispunjavati.
Zašto digitalizacija?
Osnovni razlog za pokretanje procesa digitalizacije proizlazi iz činjenice da je tržište TV emitovanja u svijetu toliko naraslo da se osjetio nedostatak frekvencija za zadovoljenje stalno rastućih potreba. Na međunarodnom nivou, dogovoreno je da se pristupi promjeni tehnologije te da se umjesto analogne tehnologije – koja koristi jednu frekvenciju za emitovanje jednog TV kanala – pređe na digitalnu tehnologiju putem koje je moguće na jednoj frekvenciji emitovati 8-16 TV kanala. Oslobođene frekvencije mogu se koristiti i u druge svrhe, prije svega za poboljšanje usluga mobilne telefonije i interneta.
Dakle, sa tehničkog aspekta razlog je jasan ali je on podrazumijevao značajnu izmjenu u proizvodnji i emitovanju programa. Danas, kada govorimo o procesu digitalizacije, mislimo na složen skup aktivnosti koji podrazumijeva uvođenje novih, digitalnih tehnologija u cjelokupan lanac proizvodnje, prijenosa, emitovanja, prijema i arhiviranja TV programa. Iako je svaki pojedinačan dio lanca značajan, čini se da je ipak najsloženiji za rješavanje onaj koji se odnosi na digitalizaciju emitovanja i prijema TV signala.
Kašnjenje koje će itekako koštati BiH i njene građane
Šta konkretno znači činjenica da BiH nije započela ovaj proces za Klix.ba pojašnjava Siniša Petrović, pomoćnik direktora za područje upravljanja radiofrekvencijskim sektorom pri Regulatornoj agenciji za komunikacije.
“Neispunjavanje dodijeljenih prava i preuzetih obaveza iz Sporazuma može prouzrokovati ozbiljne smetnje ne samo tržištima TV emitovanja i telekomunikacija u BiH već i tržištima susjednih zemalja. Iz navedenih razloga, a u skladu sa odredbama Sporazuma, nakon 17. 06. 2015. u funkciji mogu ostati samo oni predajnici TV stanica (javnih servisa i komercijalnih TV stanica) koji ne uzrokuju štetnu smetnju susjednim zemljama”, kaže Petrović.
Prema analizi koju je provela Regulatorna agencija za komunikacije, oko 80 posto predajnika ne rade u skladu sa odredbama Sporazuma i čiji rad RAK ne može dalje štititi. Ovo znači da će, po zaprimanju žalbi na ometanje od strane susjednih administracija, RAK donositi naloge za gašenje takvih predajnika. Dinamika gašenja predajnika zavisit će od dinamike pristizanja takvih zahtjeva ali će to svakako imati utjecaj na dalji rad TV stanica u BiH.
Za bh. građane koji koriste analogni signal, a takvih je preko 50 posto, gašenje analognih predajnika značit će da će morati plaćati usluge nekog od kablovskih operatera ili će ostati bez TV signala. S druge strane, s obzirom da BiH neće preći na digitalni signal, ostat će neiskorišten frekvencijski potencijal koji se mogao dati na korištenje telekomunikacijskim operaterima i od čega je BiH mogla ostvariti značajnu dobit.
Nema produženja roka: Šta nakon 17. juna?
Produženje roka za završetak digitalizacije nije moguć i do njega sigurno neće doći. S druge strane, s obzirom da se BiH nalazi na samom početku procesa digitalizacije, sigurno je da će doći do gašenja većeg broja analognih predajnika.
Regulatorna agencija za komunikacije je još krajem novembra 2014 organizovala okrugli sto na temu "Digitalizacija – šta nakon 17.6.2015".
Iz RAK-a kažu da su na spomenutom okruglom stolu predstavljeni mogući efekti neispunjavanja obaveza iz Sporazuma ali se vodila i vrlo konstruktivna rasprava o mogućim rješenjima za prevazilaženje nastalih problema.
“Ukratko, prijedlog se sastoji od četiri međusobno povezane aktivnosti koje se, parafrazirano, mogu objasniti na sljedeći način: ubrzanje realizacije započetog projekta digitalizacije Javnog RTV Sistema u BiH; u toku izgradnje navedenog projekta sagledati mogućnost prelaska na naprednije tehnologije digitalnog emitovanja u cilju stvaranja dodatnih kapaciteta; da se ovako dobiveni dodatni kapaciteti privremeno stave na raspolaganje i komercijalnim TV stanicama do stvaranja preduslova za trajno rješenje njihovog digitalnog emitovanja, te da Vijeće ministara BiH donese odluku o načinu dodjele dodatnih frekvencija (Multipleks B) za potrebe digitalizacije ostalih TV stanica u BiH. Naravno, ovo je prijedlog i realizacija navedenih aktivnosti će sigurno zahtijevati visok stepen saradnje svih uključenih u ovaj proces”, kaže Petrović.
Završetak digitalizacije u većini zemalja podrazumijeva onaj trenutak kada je prisustvo digitalnog signala na teritoriji države ekvivalentno prisustvu današnjeg analognog signala. Znači da je pred nama dugačak put posebno ako se uzme u obzir činjenica da je izgradnja digitalne mreže veoma složen zadatak zbog svih tehničkih i tehnoloških izazova koje nosi. Možda još važniji i teži zadatak jeste pokretanje cijelog procesa obavještavanja i obrazovanja stanovništva o nastupajućim promjenama. Naravno, uz sve navedeno neophodno je ostaviti dovoljno vremena stanovništvu za nabavku odgovarajućih adaptera tzv. Set-top-box-ova.
No, niko ne može precizirati kada bi BiH mogla okončati proces digitalizacije.
“Ni jedan zemlja nije digitalizaciju izvršila preko noći već kroz jedan dugogodišnji proces, mi smo na njegovom početku i teško je prognozirati kada ćemo završiti”, pojašnjava Petrović.
Jelena Đoković kao Ristana iz "Srećnih ljudi": Komična montaža dijeli se mrežama
