Kako je za Sarajevo-x.com izjavila Amela Kečo, sekretar Udruženja prometnika naftnih derivata u FBiH, nisu prometnici odlučili povećati cijenu naftnih derivata već se radilo o povećanju cijena od strane rafinerija, tako da se promjene nabavnih cijena reflektiraju i u maloprodaji.
"Povećanja cijena su uglavnom nastala kao posljedica povećanja rafinerijskih cijena. U većem broju slučajeva povećanje rafinerijskih cijena je uzrokovano kretanjem vrijednosti barela, odnosno sirove nafte na svjetskom tržištu, kao i kretanjem dolara, što znači da u pojedinim slučajevima barel nafte ne mora poskupiti, ali povećanje vrijednosti dolara također vodi povećanju cijena u maloprodaji. Cijena nafte zavisi i od niza faktora, rafinerijske cijene, troškova transporta, radne snage, PDV-a i još niza faktora", rekla je Kečo.
Ona je istakla da se maloprodajne cijene nikada ne vežu za kretanje vrijednosti barela, već isključivo za rafinerijske cijene, dok se rafinerijske cijene vežu za vrijednost barela.
Pitanje koje potrošači nafte stalno postavljaju je zašto se kretanja na svjetskom tržištu osjete samo kada dolazi do poskupljenja, dok pad cijena barela rijetko izaziva i pad cijena u maloprodaji.
"U određenom vremenskom periodu rafinerije nabavljaju određene količine sirove nafte po određenoj cijeni, koju kontinuirano prerađuju. U trenutku kada na naftnom tržištu dođe do smanjenja vrijednosti barela, dakle smanjenja cijena sirove nafte, rafinerije u principu imaju stanovite zalihe ( 30 do 60 dana zalihe ) koje i dalje prerađuju i prodaju po prethodno utvrđenim cijenama. Smanjenje cijena derivata u maloprodaji se vrši analogno njihovom povećanju, dakle opet u zavisnosti od rafinerijskih cijena", rekla je Kečo.
Faktor koji bi mogao značajno utjecati na cijene nafte na domaćem tržištu je Rafinerija Brod koja već sada ima veliki značaj za formiranje cjenovne politike u oblasti nafte i naftnih derivata na prostoru BiH.
"Značajno je napomenuti da je prema podacima Federalnog ministarstva trgovine o uvozu derivata u FBiH za period januar - juni 2009. godine uvoz manji za 22% u odnosu na isti period prošle godine. Ustvari se ne radi o manjem uvozu, odnosno potrošnji već se radi o tome da ta razlika otpada na derivate nabavljene u rafineriji Bosanski Brod", potvrdila je Kečo.
Kako je za naš portal pojasnio Duljko Hasić, ekonomski analitičar Vanjsko-trgovinske komore BiH, kad se sagledaju svi faktori, sadašnji način formiranja cijena, a posebno povećavanja cijena nafte i naftnih derivata dosta je upitan.
"Kada dođe do povećanja cijena nafte na svjetskom tržištu istog časa cijena nafte i naftnih derivata se povećava i kod nas, a kada dođe do smanjenja onda nema reakcije i oni to obično pravdaju time da su naftu nabavili po većim cijenama i onda nema razloga za smanjenje", kazao je Hasić.
On se složio sa Kečom da na cijene ne utječe samo cijena nafte na svjetskom tržištu nego i niz drugih faktora, ali on smatra da treba uzeti u obzir i tržišne kriterije i vidjeti na koji način formirati cijenu, a ne na svako povećanje odmah reagirati dizanjem cijena.
Ono što Hasić smatra suštinskim problemom tržišta naftom i naftnim derivatima je monopol koji imaju INA i distributeri nafte u BiH. Osim toga, problem je i eksteritorijalna koncentracija koja se desila na prostoru BiH, a koju je, prema njegovim riječima, Konkurentsko vijeće dozvolilo pod izgovorom akvizicije INA-e od strane MOL-a.
"U pitanju nisu samo Energopetrol i INA, nego i nekoliko supsidijarnih društava u Hercegovini, FBiH i RS-u što će predstavljati veliku opasnost, jer oni mogu sjesti i dogovoriti se o formiranju cijena i to je gotovo", kazao je Hasić.
On kao rješenje problema vidi domaće zakonodavstvo koje će tržište nafte i naftnih derivata urediti tako da se sprječi monopol pojedinih kompanija, a da se ujedno i omogući razvoj domaće proizvodnje misleći na Rafineriju Brod koja u ovim okolnostima teško može "prodisati punim plućima" i osvojiti domaće tržište iako za to posjeduje sve potrebne kapacitete.
Najplaćeniji youtuber u historiji za 26. rođendan poklanja 26 automobila: Ovo su uslovi
