{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Mobing u BiH u porastu: Žene najčešće žrtve zlostavljanja na radnom mjestu

28.12.2014. u 21:03
197
110
Mobing u BiH u porastu: Žene najčešće žrtve zlostavljanja na radnom mjestu
197
Mobing u BiH u porastu: Žene najčešće žrtve zlostavljanja na radnom mjestu
Foto: Ilustracija
Mobing je normalna pojava na radnim mjestima, radnici trpe jer je velika nezaposlenost, jer ako se usprotiviš sigurno ćeš dobiti otkaz, tipično je razmišljanje većine radnika u našoj zemlji. Svi su nekada čuli za termin mobing ili čak i sami bili žrtve, a da nisu toga ni svjesni, međutim još uvijek su rijetki oni koji su spremni izaći u javnost i prijaviti zlostavljanje na radnom mjestu, jer zbog nedostatka pravnih normi ne vjeruju da je pravda moguća.
Veoma mali broj slučajeva mobinga u našoj zemlji dođe na sud, a još manje je onih u kojima se presudi u korist zlostavljanog radnika. Stoga, kada se to i desi, o tome se govori kao o historijskoj presudi. Takav primjer imali smo i nedavno kada je uposlenica Fonda za povratak Irina Lovrić nakon višegodišnje borbe na Sudu BiH dobila presudu za mobing koji je nad njom vršio direktor Mlađen Božović, a sve zato jer je prijavila korupciju u toj ustanovi.

60 posto zaposlenih trpi nasilje na radnom mjestu



Fenomen mobinga ili zlostavljanja na radnom mjestu prisutan je danas na tržištu rada u svim zanimanjima, u malim kompanijama, korporacijama, državnim institucijama...A kada se uporede statistike iz prethodnih godina mobing je u porastu, čemu doprinosi teška ekonomska situacija, visoka stopa nezaposlenosti, loše uređeno tržište rada i nedostatak kapaciteta nadležnih inspekcija.

Institucija ombudsmena za ljudska prava u BiH tokom 2014. godine zaprimila je 68 žalbi na mobing, što je 14 prijava manje nego u 2013.

To, ipak, ne znači da mobinga nema. Prema podacima Udruženja za pomoć osobama zlostavljanim na radnom mjestu Stop mobbing, jedinog takvog ove vrste u BiH, nasiljem na radnom mjestu obuhvaćeno je čak 60 posto zaposlenih.

"Najčešće prijavljivani oblik mobinga je tzv. vertikalni mobing koji postoji kada pretpostavljeni zlostavlja jednog određenog radnika, dok se znatno manji broj žalbi odnosi na horizontalni mobing, tj. mobing između radnika na jednakom položaju u hijerarhijskoj ljestvici. U svakom slučaju, cilj mobinga je da se zaposleni prisile da napuste radno mjesto i tako ekonomski još više degradiraju", kaže u razgovoru za Klix.ba Anica Ramić, predsjednica Udruženja.

Ona ističe da je neophodno razlikovati loše uvjete rada od mobinga, jer previše posla, neisplaćivanje plaća ili nemogućnost korištenja bolovanja se ne može kvalificirati kao mobing.

"Izloženi ste psihofizičkoj torturi od strane pretpostavljenih na svom radnom mjestu!? Dobijate neprimjerene ili nemoguće zadatke, koje niste u situaciji da izvršite? Izloženi ste stalnom stresu i bojkotu od strane kolega zbog fizičkog nedostatka, pola ili stepena obrazovanja? Ako ste se prepoznali onda ste najvjerovatnije žrtva mobinga, fenomena karakterističnog za tranzicijska društva, ali i privrede razvijenih zemalja. Ova rizična pojava plodno tlo pronalazi danas i u tranzicijskoj BiH, i predstavlja sve ozbiljniji problem kojim se svako društvo mora ozbiljno pozabaviti", kaže Ramić.

Začaran krug ucjena i poniženja



Naša sagovornica naglašava da bh. društvo nije razvilo ni svijest, a ni mehanizme za sprečavanje mobinga. Sve se u konačnici svodi na to koliko je pojedinac spreman da se suprotstavi tom suptilnom problemu.

"Takvo nam je društvo, 'šuti i trpi, i još budi sretan što si tu i imaš posao'. Začaran krug ucjena i poniženja", dodaje.

Na udaru mobinga su i muškarci i žene koje su u pravilu uvijek vrijedni i odgovorni radnici, oni koji vole i znaju raditi svoj posao. Prema iskustvu Udruženja Stop mobbing, najčešće žrtve zlostavljanja na radnom mjestu su žene iznad 40. godine starosti.

"Žene naročito sebe doživljavaju ne kao žrtvu u takvim situacijama nego kao metu koja treba da savije kičmu i postane ljupka poslušna žena koju svako može da ponižava, vrijeđa kad mu se prohtije da bi izliječio/izliječila svoje komplekse ili šta god, a od žene kao ljudskog bića ne bi ostalo ništa. Ugrožene žene su raznih zanimanja – od čistačica do profesorica na fakultetima, iz državnih i privatnih firmi, iz vojnih, policijskih i zdravstvenih ustanova. Istraživanja su pokazala da je kod mladih žena najčešće psihičko zlostavljanje povezano sa seksualnim zlostavljanjem", kaže Ramić.

A šta kaže zakon



Zakoni u Bosni i Hercegovini, iako fragmentarno regulišu pitanje mobinga, ne predstavljaju potpun i efikasan pravni okvir za suzbijanje pojave mobinga.

"Mobing je najprije normiran odredbama Zakona o radu Republike Srpske u okviru posebnog poglavlja kojim je regulisana zabrana diskriminacije. Mobing je potom određen i Zakonom o zabrani diskriminacije, kao i Zakonom o radu u institucijama BiH. Međutim, pomenuta regulative ne predstavlja pravi odgovor na problem pravne zaštite od mobinga, što posebno dolazi do izražaja prilikom njene praktične primjene, iz čega proizilazi zaključak da određeni propusti u pravnim aspektima i dalje ostavljaju problem pravnih praznina i nedorečenosti u suzbijanju ovog oblika diskriminacije", govori Ramić.

Ona dodaje da ni pravnici ni radnici još ne znaju kako će se suci postaviti prema mobingu.

"I za najjednostavniji spor, u kojemu radnik traži isplatu plaće, našim sudovima trebaju četiri godine, a za sporove u kojima ima elemenata zlostavljanja preduga je i godina dana, jer takvi ljudi trpe i finansijski i zdravstveno. Nažalost, sudski spor je izvor novog stresa za te, ionako potresene, ljude pa većina šikaniranih radnika unaprijed odustaje od traženja pravne zaštite. Možda je ipak najvažnije shvatiti da je vlastito dostojanstvo važno i da niko ne bi trebao trpjeti ni dan vrijeđanja, ponižavanja i manipulisanja na poslu, te da je upravo strah od reakcije šefa i gubitka radnog mjesta, zbog kojeg žrtve mobinga najčešće ne poduzimaju ništa, podsticaj moberima da budu još gori", ističe naša sagovornica, te dodaje:

"Nažalost, i tamo gdje je zakonodavstvo nešto i uradilo, zakazali su sudovi. Zato se žrtve plaše započeti obranu, jer se opravdano boje gubitka radnog mjesta, usamljenosti i bespomoćnosti u toj borbi".

Kako postupiti ako mislite da ste žrtva mobinga?

Ako imate osećaj da ste žrtva mobinga, diskriminacije ili da se na vama sprovodi bilo koji način zlostavljanja, pokušajte da učinite sljedeće:

Budite strpljivi - ovo je prvo pravilo koje morate slijediti. Put u borbi protiv mobinga je dugačak i težak, pripremite se za borbu u kojoj ćete, na kraju, ipak biti pobjednik.
Ne mislite da ste jedini - vi ste samo jedan od mnogih u toj situaciji, organizujte se da istrajete.
Ne razmišljajte o bježanju - prva stvar na koju osoba nad kojom se vrši mobing misli jeste kako da pobjegne i oslobodi se stresne situacije, napuštajući posao. Odlučite se za odsustvo sa posla (bolovanje) samo kada je to zaista potrebno. Radije iskoristite godišnji odmor ili neki drugi vid odsustva.

Nemojte klonuti i biti depresivni
Vodite dnevnik - bilježite datum, vrijeme i događaje sa što je moguće više detalja, bilježite imena svjedoka, bilježite kako se to dogodilo (opis događaja).
Imajte na umu da se mobingom smatra ne samo incident već i broj, učestalost i
naročito namjera zlostavljanja. Čuvajte kopije pisama, e-maila, faksova, poruka, rješenja, zahtjeva koje šaljete ili dobijate od osobe koja vas maltretira.
Obratite se za pomoć psihologu ustanove (ukoliko je ima), predstavniku sindikata, osobi koja je zadužena za kadrovske poslove u skladu sa kolektivnim ugovorom i zakonom, Odboru za zdravlje i bezbjednost na radu u svojoj ustanovi.
Budite svjesni posljedica, kako psihičkih, tako i fizičkih, koje mobing izaziva na vama. Simptomi mogu biti psihičke prirode (aneksioznost, depresije, napadi panike, itd.), fizičke prirode (nesanica, migrene, gubitak apetita, povećanje apetita, srčane smetnje, smanjenje i gubitak seksualnog nagona itd.) kao i simptomi poremećaja u ponašanju (gubitak samopouzdanja, osjećaj beskorisnosti, gubitak samopoštovanja, itd).

Obratite se najbližem udruženju ili savjetovalištu za mobing.
Zatražite od nadležnog ljekara da utvrdi da je pogoršanje zdravstvenog stanja posljedica mobinga-stresa na radnom mjestu.
Obavezno kontaktirajte ovlaštenog predstavnika sindikata za vašu opštinu u cilju obavještavanja javnog mnijenja putem sredstava javnog informisanja (pisanih ili elektronskih).

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: