"Nemam namjeru da od ovoga odustanem budući da mislim da je odluka donesena bez ozbiljnije rasprave i da je bila previše određena političkim prilikama“, kazao je Ivanić.
Prema njegovim riječima, glavni argument koji su imali članovi komisije koji su bili protiv su se svodili da je ovo suprotno evropskim direktivama. Istaknuo je da nulte stope na vrlo ograničen broj proizvoda imaju Velika Britanija, Belgija, Danska, Kipar, Poljska, a da i Republika Hrvatska kao kandidat ima i dalje nultu stopu na sličnu vrstu proizvoda, tako da ovakva vrsta argumentacije ne stoji.
"Drugo što je Komisija imala jeste bilo pitanje da će fiskalni efekti biti takvi da bi ugrozili funkcionisanje institucija. Ovdje nema nijednog podatka, nijednog broja kojim bi se ta tvrdnja potkrijepila. S obzirom na to da su prihodi od indirektnog oporezivanja veći nego što su bili planirani u 2007., uvođenje nulte stope ne bi proizvelo negativne efekte i ne bi imalo udar na nivo javnih prihoda. S obzirom na stalne zahtjeve da se smanji javna potrošnja učešća u društvenom proizvodu, ovo je bio najkorektniji način da se to uradi“, smatra Ivanić.
Kako je kazao, tačno je da će doći do povećanja troškova Upravi za indirektno oporezivanje, ali on ne misli da bi ti troškovi bili toliko veliki koliko su oni htjeli da predstave i “očito da je jedan od ovih stavova uticao na članove Komisije da budu protiv“.
"Posebno što mislim da je nekorektno jeste pokušaj da se dio zakona tumači kao neka vrsta lobiranja. U mišljenju UIO to je napravljeno i tu se vjerovatno mislilio na vodu za piće. Moguće je da je prijedlog bio nedefinisan, ali sam članovima Komisije rekao da se to odnosi na vodu iz vodovoda, a ne na vodu koja se kupuje“, pojasnio je Ivanić.
Za njega čudan argument, koji je posebno UIO iznio, jest bilo da bi se uvođenjem nulte stope subvencionirali bogati, a ne siromašni. Ivanić ističe da su se oni pozvali na neko istraživanje da bogati dvostruko više troše za hranu od siromašnih. Tačno, kazao je on, ali ne za ovu vrstu hrane koju sam predložio da se ukine, nego za druge kvalitetnije oblike hrane. Ne jedu bogati dva puta više hljeba od siromašnih, ne jedu oni dva puta više mlijeka nego koriste druge vrste hrane. Ivanić smatra da je ovo tipični primjer kako je Uprava zloupotrijebila termin hrana.
Mislim da je u pitanju nepripremljena argumentacija s dosta političke osnove.
"Spadam među ljude koji su bili za jednu stopu kada je uvođena, ali tada sam već rekao nakon što sistem profunkcioniše, postoji osnova da se uvodi druga stopa. I danas ta osnova postoji. Mislim da u uslovima zemlje koja je ovako siromašna, u kojoj postoji toliki broj ljudi koji loše žive, vrlo sužen broj proizvoda zaslužuje da se uvede nulta stopa“, kazao je Ivanić.
Tvrdeći da je bilo dosta politike, kazao je da će biti zanimljivo vidjeti kako će sada Uprava reagovati na sličan zahtjev Vijeća ministara, da se nađe način da se najugroženije kategorije stanovništva zaštite.
"Neću imati ništa protiv ako sličan prijedlog dođe, ali kao prijedlog Vijeća ministara. Sačekat ću da vidim kakvi će biti efekti pošto je rok da Uprava i Ministarstvo finansija pripreme svoj prijedlog do 15. februara. Ako do tog perioda ne bude, ovim ću zakonom ići ponovo u proceduru tražeći da o tome bude organizovana javna rasprava, a ne da se sve svede samo na komisiju“, kazao je Ivanić.
Istaknuo je da je njegov argument da su prihodi bili veći od planiranih za devet do 12 posto.
“To je, što se mene tiče, dovoljan argument jer vrijednost proizvoda koje sam predlagao nultom stopom u odnosu na ukupni društveni proizvod zaista je tu negdje“, kazao je Ivanić.
Ivanić je predlagao uvođenje nulte stope za jedan broj osnovnih životnih namirnica, lijekova, ortopedskih pomagala.
Rukometaši BiH doživjeli težak poraz od Portugala u prvoj utakmici baraža za SP
