{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Mještani Goduše drvo pretvaraju u umjetnost: Čibučarstvo ovdje živi stotinama godina

6.11.2015. u 22:19
192
40
Mještani Goduše drvo pretvaraju u umjetnost: Čibučarstvo ovdje živi stotinama godina
192
U mjestu Goduša, nedaleko od Visokog, skoro da ne postoji kuća koja nema nekoga ko se bavi zanatom čibučarstva koji u ovom mjestu živi više stotina godina. Naziv čibučarstvo je dobilo po tome što su se od drveta na čekrku tokarenjem obrađivali čibuci, a danas se pravi sve za što je potrebno drvo i ručni rad.
Šezdesetosmogodišnji mještanin Goduša Vehab Halilović ovim zanatom se bavi od djetinjstva kada je još u osnovnoj školi uz oca i braću koji su bili stariji, napravio prve bobke za tespih. Sa 13 je napravio prve složenije stvari, a sa 15 godina i prvu frulu koja je mogla svirati.

"Da su me tjerali da radim možda za inat ne bi radio. Tu je prvo postojala moja želja i interesovanje i evo i danas dan postoji. Ovo je višestoljetna tradicija, jer ako moj otac koji je rođen 1900. godine nije znao reći od kada postoji ovaj zanat, znači ni njemu njegov otac nije znao to reći. Ovo se nikad nije izučavalo u školama, prenosilo se s koljena na koljeno i nijednim djelićem nije prešlo u nešto industrijsko", kazao je Halilović dok je na svome čekrku postavljao neobrađeni komad drveta od kojeg će izraditi frulu.

U početku zaživljavanja ovog zanata, čibuk je bio dominantna rukotvornima. Upravo čibuka ima i najviše u njegovoj radionici koja je ispunjena rukotvorinama, bosanskim ćilimima i daškom tradicionalnog. Međutim, od početka prošlog rata, pored čibuka, zanatlije su intenzivnije počeli izrađivati i svirala, tespihe za namaz te češljeve od goveđeg roga.

"Dolaskom stranaca, koji su imali svoje zahtjeve, počelo se praviti sve što je rukom moguće napraviti od drveta. Frule su i danas proizvod koji najviše pravimo. Poslije rata sam počeo, a malo sam sada smanjio, raditi i privjeske od tisovine i to je bilo izuzetno traženo", izjavio je Halilović te dodao da je on autor privjesaka od tisovine.

Za izradu kvalitetne frule, čibuka, tespiha ili nečega drugog, zanatlije u 80 posto slučajeva koriste drvo javor, šljivu, trešnju ili jasen koji se tokarenjem obrađuju na čekrku. Tradicionalni način izrade privlači i turiste koji donesi koliku-toliku zaradu.

"Interesovanja ima, a o ovome nije plasirana neka velika reklama. S vremena na vrijeme dođu autobusi Holanđana, Talijana, Nijemaca, ali i pojedinačno dolaze i ibrete se, jer ne mogu vjerovati da je to kod nas moguće. Od ovog se ne može obogatiti, ali može se preživjeti. Cijena ovisi o vrsti proizvoda, veličini, načini izrade i kvalitetu, tako da se uspije zaraditi za normalan život", kazao je Halilović za naš portal.

Na kraju razgovora, Halilović je kazao kako vjeruje da će čibučarstvo u Goduši živjeti i nakon njega koji je poznat kao čuvar goduške tradicije.

"Moji sinovi imaju druge poslove, ali pomognu sa vremena na vrijeme. Nastojat ću svoje unuke naučiti ovome kako bi i oni znali i prenosili dalje ovaj zanat", zaključio je Halilović.

Zidove i stolove Halilovića u njegovoj radionici još dugo će krasiti njegove rukotvorine koje iz dana u dan nastaju u maloj radionici. Šarenilo frula i čibuka, jednobojnost tespiha te zvuk čekrka dugo će još opisivati Godušu.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: