Ove aktivnosti u nadležnosti su Ministarstva pravde BiH i Suda BiH u skladu s važećim domaćim zakonima i međunarodnim pravom, saopćeno je danas iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.
To je i odgovor na nekoliko zahtjeva Općinskog vijeća Tuzla u vezi s preduzimanjem konkretnih aktivnosti na ustupanju krivičnog predmeta tzv. tuzlanske kolone Tužilaštvu BiH i zahtjeva za provođenje mjera radi zaštite ljudskih prava Ilije Jurišića.
U saopćenju Ministarstva navodi se da je ministar Safet Halilović s iskrenim suosjećanjem pratio informacije u vezi s hapšenjem Ilije Jurišića, te je u augustu prošle godine javno izrazio zabrinutost zbog produženja pritvora Jurišiću, moguće politizacije njegovog hapšenja i neodobravanja izručenja i ustupanja ovog predmeta pravosudnim organima BiH.
U skladu s međunarodnim konvencijama iz oblasti ljudskih prava, koje je prihvatila BiH i nadležnostima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, ovo ministarstvo može pružiti pravnu pomoć našem državljaninu samo u situacijama kada raspolaže provjerenim informacijama koje su potkrijepljene pismenim podneskom našeg državljanina (ili njegove porodice, osobe ili organizacije koja je ovlaštena da u njegovo ime podnese žalbu ili traženje), kojim se opisuju činjenice ili prezentiraju informacije o tome da je naš državljanin od vlasti druge države ili neke osobe ili neke organizacije u datoj državi izložen nekom obliku torture i nehumanog ili ponižavajućeg postupanja, u ovom slučaju od zvaničnih vlasti Republike Srbije.
Tek kada se utvrdi da su informacije osnovane i upućuju na kršenje prava neke osobe, moguće je da vlasti BiH pokrenu inicijativu i zatraže reakciju nadležnih vlasti Republike Srbije i uključivanje Evropskog komiteta protiv torture i drugih nehumanih i degradirajućih tretmana ili kažnjavanja, navode u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice.
Dodaju kako prije početka zvanične provjere treba uzeti u obzir da u skladu sa članom 5. Evropske konvencije za zaštitu osnovnih ljudskih prava i sloboda, pravo na slobodu i sigurnost nisu apsolutno zaštićena prava (kao što je npr. zabrana izricanja i izvršenja smrtne kazne), te da je dozvoljeno u skladu s ovom konvencijom i ostalim međunarodnim izvorima bilo koju osobu u slučaju osnovane sumnje da je počinila neko krivično djelo isključivo u skladu sa zakonom lišiti slobode.
Kriterij "zakonitosti" odnosi se na primjenu domaćih zakona, a ne na konvenciju, ističu u Ministarstvu. Član 5. spomenute Konvencije, također, osobi koja je lišena slobode osigurava mehanizme za preispitivanje takvog lišavanja slobode od sudskog organa, kao i za nadoknadu ukoliko se kasnije utvrdi da lišavanje kojem je osoba bila podvrgnuta nije bilo u skladu sa članom 5. Evropske konvencije.
U skladu s navedenim, određivanje pritvora za nekog našeg državljanina nije, nažalost, dovoljna činjenica za reakciju po osnovu navedenih međunarodnih standarda, ako je takav akt učinjen u skladu sa zakonom te zemlje, kažu u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH.
Ovo ministarstvo, kako se navodi u saopćenju, kao i druga izvršna tijela države nemaju mogućnost da arbitriraju ili na bilo koji način učestvuju u pokrenutom krivičnom postupku.
Nije uobičajeno da se institucije izvršne vlasti miješaju u poslove krivične istrage, s obzirom na to da svaka optužena osoba ima individualnu mogućnost da se koristi institutom branioca - advokata prema vlastitom izboru ili službenoj dužnosti, koji uime osobe podnosi zvanične zahtjeve po osnovu rješavanja njegovog prava na odbranu ili eventualne povrede prava u pokrenutom krivičnom postupku.
S obzirom na to da se predmet Jurišić odnosi na ratni zločin, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice je mišljenja da postoji mogućnost izručenja našeg državljanina kako bi mu se sudilo u BiH, odnosno da je u pitanju međudržavni spor o nadležnosti za vođenje postupka za ratni zločin eventualno počinjen na teritoriji BiH, što je u nadležnosti Ministarstava pravde BiH i Suda BiH (Tužilaštva BiH), koji su preduzeli odgovarajuće pravne radnje.
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH jedino može preporučiti da se zbog rješavanja spora o ustupanju ovog postupka BiH može zatražiti mišljenje ili preporuka Haškog tribunala.
-U vezi s navedenim predmetom Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice dosad nije dobilo nijedan pismeni podnesak o tome da je bh. državljanin Ilija Jurišić, neovisno od činjenice podizanja optužnice i određivanja pritvora, izložen nekom od oblika torture prema definiciji utvrđenoj u okviru UN-ove Konvencije protiv torture i drugih nehumanih i degradirajućih tretmana ili kažnjavanja, navodi se u saopćenju.
Kada je prijavljena situacija u skladu s navedenim međunarodnim dokumentom, praksa je da se ciljano organiziraju posjete uime Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, te da se nakon posjete, u slučaju potrebe, istovremeno obavještava nadležni Evropski komitet protiv torture i drugih nehumanih i degradirajućih tretmana ili kažnjavanja.
Za organiziranje ovakvih posjeta potrebno je raspolagati provjerenim informacijama i činjenicama, (npr. na lični zahtjev/traženje osobe ili zahtjev/traženje dostavljeno posredstvom ovlaštenog punomoćnika/advokata ili člana porodice ili nevladine organizacije, te zatim službenu procjenu osoblja iz ambasade BiH i dozvola za posjetu od vlasti države koja je u pitanju).
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice u svim krivičnim predmetima polazi od toga da ista prava imaju svi građani BiH bez obzira na vrstu počinjenog krivičnog djela i u svim situacijama primjenjuje iste standarde u pogledu traženja zaštite, što je već učinilo na traženje dva zatvorenika koji izdržavaju kaznu, odnosno koji su imali osuđujuće presude u Hrvatskoj, saopćeno je iz ovog ministarstva.
Srbijanski košarkaš laktom udario Musu, bh. igrač pao na parket i odmah se uhvatio za grlo
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
