Velike zasluge
214

Mehmed A. Akšamija postao redovni član najprestižnije transnacionalne akademije

A. P.
Mehmed A. Akšamija (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Mehmed A. Akšamija (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Na Svečanoj plenarnoj sjednici Evropske akademije znanosti i umjetnosti (EASA - Academia Scientiarium et Artium Europaea/European Academy of Sciences and Arts), koja će se održati 7. marta 2020. godine u Salzburgu (Austrija), prof. dr. Mehmedu A. Akšamiji, redovnom članu BANU-a i dugogodišnjem profesoru i dekanu Akademije likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu bit će predana povelja u svojstvu redovnog člana Academiae Scientiarium et Artium Europaea.

Pozdravni govor saopćit će akademica Christiane Woopen, predsjedavajuća Evropske grupe za etiku u nauci i novim tehnologijama, a povelju će uručiti predsjednik EASA akademik Felix Unger.

Prethodno je prof. dr. Akšamija bio nominiran od članova Hrvatskog foruma Evropske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, a zatim je njegova nominacija prošla odgovarajuću umjetničku i znanstvenu recenziju eminentnih redovnih članova EASA iz odgovarajućih oblasti, pa je potom njegov izbor predložen Senatu Akademije koji je usvojen, a predsjednik akademik Felix Unger je 16. decembra 2019. godine obznanio njegov izbor.

U obrazloženju Senata, između ostalog stoji da je njegov prijem u redovno članstvo opravdan zbog zasluga na području umjetničkih i znanstvenih istraživanja i drugih dostignuća u oblasti Opće teorije umjetnosti - Teorije fotografije. Članstvo je ujedno i priznanje i nagrada za kreativni, znanstveni i pedagoški rad, kao i dodijeljena respektabilna nacionalna i internacionalna priznanja.

Prof. dr. Akšamija je jedini iz Bosne i Hercegovine izabran u razred za umjetnost EASA, najprestižnije transnacionalne akademije umjetnika i znanstvenika. Među poznatim znanstvenicima iz Bosne i Hercegovine koji su ranije primljeni u Evropsku akademiju znanosti i umjetnosti (Alma Mater Europea) tu čast je imala prof. dr. Senka Mesihović-Dinarević, akademica ANUBiH-a, koja je 2016. godine primljena u razred medicinskih nauka. Time su se ovo dvoje bosanskohercegovačkih akademika, uz uvaženog akademika Asima Kurjaka - člana sedam svjetskih akademija a rezidentnog Bosanca u Hrvatskoj, pridružili uglednim članovima Evropske akademije, među kojima su 32 nobelovaca i nekoliko stotina najuglednijih svjetskih znanstvenika, umjetnika i istraživača.

Univerzitetski profesor dr. Mehmed A. Akšamija veliko je priznanje dobio zahvaljujući impresivnom životopisu, u kojem je taj osobiti kreativac i teoretičar medija fiksacije optičke slike nanizao velik broj upečatljivih kreativnih i znanstvenih dostignuća, ali i kao dugogodišnji univerzitetski profesor, iza kojeg su brojna mentorstva, umjetnički, stručni i znanstveni radovi, pedagoški rad, pa i dokazano rukovođenje visokoškolskom ustanovom, kao i aktivna i veoma zapažena suradnja sa više evropskih univerziteta. Popraćčen je i njegov angažman na polju promicanja univerzalnih vrijednosti, kulture življenja u bogatstvu različitosti, te međusobno poštovanje i uvažavanje. Izbor u članstvo Evropske akademije znanosti i umjetnosti je veliko priznanje za prof. dr. Akšamiju osobno, ali isto tako i veliko priznanje za Sarajevski univerzitet u cjelini, te na ponos svih njegovih članica i kompletnog zbora nastavnika, saradnika, tehničkog i administrativnog osoblja i studenata.

Misija Akademije je poticati interdisciplinarnu saradnju istaknutih znanstvenika svih disciplina i vrsnih umjetnika, kako bi se analizirali važni društveni izazovi te kako bi se pridonijelo razrješenju složenih pitanja evropske budućnosti. Cilj ove Akademije je interdisciplinarna rasprava kroz specijalistička područja, ideologije i znanstvene kulture, kao i promicanje međunarodnog dijaloga i razvoja novih znanstvenih spoznaja i akademskih razmišljanja.

Evropska akademija znanosti i umjetnosti u Salzburgu ustanovljena je inicijativom kirurga kardiologa Felixa Ungera, bečkog nadbiskupa Franza Königa te politologa i filozofa Nikolausa Lobkowicza. Evropska akademija znanosti i umjetnosti u formi međunarodne akademske zajednice je organizirana u sedam znanstvenih disciplina: humanistika, medicina, umjetnost, prirodne znanosti, društvene znanosti, pravo i ekonomija, tehničke znanosti i znanosti o okolišu te svjetske religije. Kroz navedene discipline znanstvenici i umjetnici se bave pitanjima s kojima se suočavaju Evropa i svijet, a rezultate istraživanja objavljuju putem publikacija ili kolokvija.